Specifičnosti narodne muzike pojedinih područja

Pitajte sve o teoriji muzike i teoriji harmonike.
Odgovori
Korisnikov avatar
accordionist
Šef orkestra
Šef orkestra
Postovi: 543
Pridružio se: 01 Jan 1970, 01:00

Specifičnosti narodne muzike pojedinih područja

Post od accordionist »

Karakteristika srbijanske muzike je upotreba velikog broja trilera na tonovima melodijske linije cime melodija dobija poseban stilski izraz. Lepota trilera dolazi do punog izrazaja kod kola laganog tempa gde je tehnicki moguce odsvirati trilere cak i na vise susednih tonova melodijskog niza. Harmonska osnova je obicno jednostavna. Cesti harmonski obrasci su:
TONIKA (dur) - DOMINANTA (dur) - septakord DOMINANTINE DOMINANTE - DOMINANTA (dur)
TONIKA (dur) - SUBDOMINANTA (dur) - DOMINANTA (septakord) - TONIKA (dur)
TONIKA (dur,moll) - SUBDOMINANTA (moll) - septakord DOMINANTINE DOMINANTE - DOMINANTA (dur).
Najcesce korisceni taktovi su 2/4, 3/4, 4/4.

http://www.youtube.com/watch?v=s8JnaF_sbsE


Vojvodina je podrucje na kome se sem srbijanske muzike koja se svira sa manje trilera ali bogatom harmonskom osnovom i melodijom, preplice i puno razlicitih stilova od kojih se posebno izdvajaju po lepoti harmonija i virtuoznosti madjarska i rumunska narodna muzike (cardas i hora).

http://www.youtube.com/watch?v=5QXjMXnAYqc


Istocna Srbija je podrucje gde se javlja vlaska muzika, vrlo slicna rumunskoj od koje se ipak razlikuje po nacinu izvodjenja trilera i nesto jednostavnijoj harmoniji. Taktovi su i ovde najcesce parni.

http://www.youtube.com/watch?v=117m9jyz104


Jug Srbije se izdvaja, kad je o narodnoj muzici rec, u pogledu zastupljenosti neparnih taktova, narocito 7/8 i 9/8 i parnih orijentalnih ritmova sa veoma bogatom zivahnom melodijom sa puno improvizacija.

Neparne taktove (5/8, 7/8, 9/8, 13/8, 25/8, itd.) i orijentalne ritmove, kao i parne taktove srecemo i u makedonskoj i bugarskoj narodnoj muzici, koje se odlikuju karakteristicnim trilerima i bogatom harmonskom osnovom, narocito makedonska, a pojedina ora i rcenice i virtuoznoscu.

http://www.youtube.com/watch?v=sW9L5Nan7zo
Poslednja izmena od accordionist u 29 Jan 2012, 01:19, izmenjeno 2 puta ukupno.
Korisnikov avatar
accordionist
Šef orkestra
Šef orkestra
Postovi: 543
Pridružio se: 01 Jan 1970, 01:00

Re: Specificnosti narodne muzike pojedinih podrucja

Post od accordionist »

Bugarska narodna muzika je prepoznatljiva kao tradicionalna balkanska muzika jugoistočne Evrope. Razlikuje se od ostalih balkanskih prizvuka po specifičnim kombinacijama ritmova, harmonija, ornamentike.

U okviru regiona Bugarske možemo izdvojiti više muzičkih područja:
1. Severnjaško (severni deo Bugarske): Gabrovo, Loveč, Pleven, Razgrad, Rouse, Targovište
2. Dobrudža (severoistok): Silistra, Dobrič, Varna
3. Trakija ili Trakiji, i Strandža (jugoistok): Jambol, Plovdiv, Sliven, Stara Zagora, Bourgas
4. Rodopes (jug): Pazardjik, Smoljan, Haskovo
5. Pirin ili bugarska Makedonija (jugozapad): Blagoevgrad
6. Šop ili Šopluk (zapad): Kjustendil, Pernik, Sofia
7. (severozapad): Vidin, Montana, Vratsa


Bugarska narodna muzika obično se izvodi na tradicionalnim instrumentima kao što su gajda, kaval, gudulka (žičani instrument), tapan (veliki bubanj), tarabuka (bubanj koji se svira prstima i šakama). Tu medjutim ne zaostaju ni moderniji instrumenti poput harmonike, klarineta, saksofona.

http://www.youtube.com/watch?v=2HwsMRaHtv4
Korisnikov avatar
Salle1010
120 basova
120 basova
Postovi: 134
Pridružio se: 23 Sep 2011, 14:02
Lokacija: Cuprija

Re: Specifičnosti narodne muzike pojedinih područja

Post od Salle1010 »

Svaka cast accordionist :depkvk:
DervenD
48 basova
48 basova
Postovi: 57
Pridružio se: 08 Mar 2011, 22:39

Re: Specifičnosti narodne muzike pojedinih područja

Post od DervenD »

Bravo accordionist!Inace,ako se ne varam Bugari harmoniku zovu akardeon.Lepa Vam je postavka Ibra Lolova,koga su posle smrti Borisa Karlova,a kasnijom pojavom Lolova, mnogi proglasili njegovim naslednikom.Naravno tehnika je u medjuvremeno napredovala.Ipak cini mi se da je legendarni Boris Karlov,o kome su Mija Krnjevac i Radojka Zivkovic govorili sa izuzetnim postovanjem(cak sto vise mislim da je Radojka sa frulasem Savom Jeremicem,koji je bio clan njenog ansambla i neke numere snimila zajedno sa Borisom Karlovim), mekse svirao od Ibre Lolova,nekako,po meni vise izvornije.Ibro ima tehniku,ali posmatran njegov opus,nekako kao da "ostrije svira",a mozda i numere koje on svira zahtevaju "vecu ostrinu".Boris je cesto dolazio po Srbiji,druzio se,zajedno svirao sa nasim legendama,takmicili se.Tu tradiciju nastavio je i Ibro Lolov.Osamdesetih godisnje bi dolazio na mesec dana svirao u Velikoj Plani po restoranima:"Sumadija","Kurjak","hotelu Pokajnica"(sada se zove "Plana")Naravno jedne godine je svirao u jednom,naredne u drugom restoranu,trece u hotelu...Jedan od pevaca iz njihovog orkestra bila je pevacica Marija Muratova.Kako je samo pevala Srpske pesme!Jos uvek u mojim usima odzvanja njen glas i reci "Vino tocim,a vino ne pijem"...
No da se mi Vratimo jednoj od Balkanskih legendi Borisu Karlovu:""Pravo horo",snimak je mozda ne najkvalitetniji:

http://www.youtube.com/watch?v=hxiAuWdSi8o


Ovo kolo,t.j.t,njegov uvod,mnogo me podseca na izvornu makedonsku pesmu "Kade ima voda studena Rado le x2,Da idam da se napijam Rado le" x2...

A evo zvuci,deo kola, koji me po malo podsecaju na muziku jedne pesme sa festivala "Ilidza" pocetkom osamdesetih.Kolo je stvarno divno:

http://www.youtube.com/watch?v=tIe2QPQghvI

Ne znam dali vas pomalo podsecaju,ali mene pomalo da. Radi pravde boga,mozda ja licno gresim,da me cula varaju.Mislim da je pravi naziv kola "Radino horo",a ne kako pise Rdino.Da, komsije jesu komsije.

Naravno kvalitet snimaka je ondasnji,ipak zadovoljavajuci za ono vreme.Danas bi bio daleko bolji,jasno je kao dan.
DervenD
48 basova
48 basova
Postovi: 57
Pridružio se: 08 Mar 2011, 22:39

Re: Specifičnosti narodne muzike pojedinih područja

Post od DervenD »

Svako podrucje ima svoju specificnost,svoje nasledje.Vrlo cesto kazem to nasledje neminovno se odrazava po geogravskoj sirini i na umetnickom planu.
Pogledajte molim vas samo "oca terce,duplog sviranja i prvog duetskog sviranja harmonika sumadije i pomoravja" legendarnog cika Miju Krnjevca (s.Krnjevo) i njegovih ucenike,kasnije njegovih najblizih saradnika: cika Vitu Zivotica-s.Oreovica kod Zabara,Milorada Milutinovica Baneta,(s.Dobri Dol),okolina S.Palanke ,klavirskog naslednika "dugmetare"Tomicu Miljica(Novo Selo) kod Velike Plane,sve su to mesta koje pokriva jedan krug poleprecnika ne vise od 15rm.Muziko-etnolozi ,mislim da bi trebali vise da se pozabave nasim prirodnim blagom(bogatstvom) lepe nase zemle,sto se ono kaze i uzduz i popreko:Samo da klasificiram u kracim crtama :Kragujevac-Levac-Jagodina("prodjoh Levac,prodjoh Sumadiju")Krusevacki kraj(Krusevac,Varvarin....),komsiluk Kraljevacki kraj(Trstenik,Kraljevo...),gornje komsije Cacanski kraj(Cacak,G.Milanovac...)Pozarevacki kraj(Pozarevac,Negotin...),gore lepa Vojvodina(Srem,Banat i Backa),dole temperamentni jug(Nis,Vranje....)Posto je sada cika Mijin kraj,da tako kazem tema,o cika Viti sam nesto pisao,o Tomici takodje (na njihovm stranama),.hajde malo da cujemo, mozda za sada nenadmasnog velemajstora u duplikatima, jednog od cika Mijininih ucenika(jednog od najboljih njegovih ucenika,koji je nema sumnje u nekim tehnickim elementima "nadvisio" ucitelja,sto je i zadatak svakog ucenika).Dakle maestro

http://www.youtube.com/watch?v=1fp6q4pm-UM

A sta kazete da se u.........te(ne,nemoj da se ubijete) ,da sednete na duuu......gacka je to prica sto bi rekao deda Paun(opet iz tih krajeva,naravno po seriji "Ljubav na seoski nacin").A ko nebi zaigrao i odigrao ovo predivno kolo:momcadija sa devojackom rukom ispod njegove ,rumenog lica i kika-pletenica,lepe snase ,kolovodja vragolasti sa kecom na suprotnoj strani,deda Paun sa baba Sarom,decurlija u posebnom kolu dok vezba,ili ona vojska u kasarni dok ima voljno sa opasacima umesto devojackih ili ruku snasa.Sta jos reci?Nije ni cudo "mili rode, da devojke kolo vode" kako je pisao,pevao i svirao cika Mija,ne samo kraj Loznice.Tu nije kraj ove price...
Odgovori