IZ SVETA HARMONIKE

Sve u vezi harmonike i muzike što ne spada u gornje podforume.
Odgovori
VP62UE
16 basova
16 basova
Postovi: 19
Pridružio se: 05 Jan 2012, 23:14

IZ SVETA HARMONIKE

Post od VP62UE »

Cilj ove teme je da zainteresovanim posetiocima foruma skrene pažnju na izvore potencijalno zanimljivih informacija u vezi s harmonikom, a koji su, inače, dostupni na internetu. Na ovaj način može se videti i kako drugi gledaju na temu harmonike, o čemu i na koji način razmišljaju, kakve njih muke muče, kako ih rešavaju, ...

Ako administrator bude smatrao da materijal nije u skladu sa pravilima foruma, da nije postavljen na odgovarajućem mestu ili da nije predstavljen na pravi način, slobodan je da ga izbriše, premesti ili preuredi po svom nahođenju.



WIKIPEDIA

Web-stranice sa najdetaljnijim informacijama na temu harmonike su
- na nemačkom (http://de.wikipedia.org/wiki/Akkordeon),
- na engleskom (http://en.wikipedia.org/wiki/Accordion),
- na danskom (http://da.wikipedia.org/wiki/Harmonika)
i donekle
- na italijanskom (http://it.wikipedia.org/wiki/Fisarmonica),
- na francuskom (http://fr.wikipedia.org/wiki/Accord%C3%A9on),
- na mađarskom (http://hu.wikipedia.org/wiki/Harmonika) i
- na ruskom (http://ru.wikipedia.org/wiki/%D0%90%D0% ... 0%BE%D0%BD).

Web-stranice na ostalim jezicima sa područja Balkana (български, bosanski, hrvatski, македонски, română, slovenščina, shqip, cрпски/srpski), za divno čudo (?!?), uprkos realno velikoj popularnosti ovog instrumenta, nisu naročito bogate informacijama.

Po mom mišljenju, web-stranica na italijanskom (http://it.wikipedia.org/wiki/Fisarmonica) je posebno zanimljiva zbog tabele u dnu stranice, u kojoj su navedene najpoznatije italijanske marke harmonika, sa mestom u kom se nalazi fabrika, godinom početka i godinom završetka proizvodnje (ako je zatvorena). Ako se click-ne mouse-om na strelicu prisutnu u prvoj ćeliji kolone Località, redosled vrsta ispod prve će se "složiti" po mestu u kom se nalazi fabrika: tako je moguće primetiti da je dominantna većina italijanskih proizvođača harmonika skoncentrisan u tri mesta - Castelfidardo, Stradella i Vercelli.

(Napomena: do nedavno, u tabeli je bila i marka SIWA & Figli, ali je u međuvremenu nestala sa spiska.)





WEB-SITE-ovi

http://www.strumentiemusica.com/ - ažuriran, moderan i grafički prijatan portal, sa obiljem zanimljivih informacija;

http://www.accordions.com/ - portal koji, pored obilja informacija koje nudi, daje i usluge host-a nekim web-stranicama na temu harmonike, a na koje ču se kasnije vratiti i ...

http://www.accordion-yellowpages.com/ - njihove "yellow pages"

http://www.accordionlinks.com/ - portal Jeroen-a Nijhof-a, harmonikaša-amatera sa zanimljivom biografijom, posvećen harmonici i svemu što se s njom može dovesti u vezu; grafički skroman, ali, očigledno, urađen s ogromnim entuzijazmom i željom da se prikupi i stavi na raspolaganje što više informacija; izuzetno informisan, pravi biser;

http://www.accordionsonline.nstemp.com/ - sa tačke gledišta web-design-a - ŽIVI OČAJ od portala, poslednji put ažuriran 2008. godine, značajan deo prostora posvećen je Gina-i Branelli, profesionalnoj umetnici na harmonici; pregledom site-a može da se stekne slika ambijenta u kome je ova umetnica aktivna: gde i s kim koncertira, koji umetnici se mogu sresti u tom krugu (pominje se i Tanja Lukić - Marx), na kakvim instrumentima sviraju (neverovatno, ali istinito - nisam primetio da je ijednom rečju pomenuta ijedna marka iz porodice SOPRANI, ali, zauzvrat, postavljeni su linkovi prema nekim drugim markama koje se, inače, retko sreću);

http://www.accordionist.org/ - vredi pogledati

http://www.fisacromatica.net/ - web-site podeljen u dva dela: portal sa informacijama iz sveta harmonike i odgovarajući forum, na kome je EKSPLICITNO zabranjena razmena partitura i muzičkih baza

http://www.accordionsoflondon.com/ - naravno, vlasnik prodavnice je Italijan

http://www.vapaalehdykka.net/?spgmGal=&k=&sivu=&lang=en - kako na ovu tematiku gleda Viljo Mannerjoki, ljubitelj harmoike iz Finske

http://accordionworld.org/ - SAD, web site kojim upravlja gospođa Helmi Hanni Strahl Harrington, Ph.D.





FORUMI

http://fisarmonica.forumup.it/ - forum sličan našem, na italijanskom jeziku





ČASOPISI

http://www.awmag.co.uk/ - Accordion World Magazine






PROIZVOĐAČI HARMONIKA

Pored nekoliko "nezaobilaznih", navodim web-site-ove još nekih marki i proizvođača harmonika:

http://www.guerriniaccordions.it/sito2007/index.htm

http://www.paolosoprani.com/ i http://www.scandalli.com/

http://www.dallape-accordions.com/ (isključivo istorijski značaj)

http://www.pigini.com/index.php?language=it

http://www.polverini.com/

http://www.roland.com/products/en/goPrd ... Page=finT1

http://www.borsiniaccordions.it/

http://www.fisitalia.com/piano-std.aspx

http://www.bugariarmando.com/

http://www.bymarco.com/

http://www.alessandriniaccordions.it/ws/index.php

http://www.brandoni-accordions.com/

http://www.bompezzo.com/

http://euphonia.dottormusica.com/

http://www.harmonikamoger.hu/en - prizvođač iz Mađarske i, naravno,

http://www.siwafigli.com/ ili http://www.accordiongallery.com/siwa-figli.htm (pogledajte i sliku u vrhu stranice)


http://www.hohner.de/index.php5

http://www.akkordeon-weltmeister.de/

http://www.deliciaaccordions.com/cms.ph ... &id_lang=1

http://www.melodija.si/


(još linkova možete pronaći na http://www.akkordeon-maurer.de/document ... idardo.htm, na http://www.organettodiatonico.it/forum/ ... OPIC_ID=39, kao i na http://web.archive.org/web/200112180737 ... esses.html)





SAM SVOJ MAJSTOR - kako sam napraviti harmoniku

http://www.teknofisa.com/costruire-fisa.php





MUZEJI

Muzej harmonike u Castelfidardo-u: http://www.accordions.com/museum/ i http://www.comune.castelfidardo.an.it/v ... p?id=50004
Muzej harmonike u Stradella-i: http://www.museistradella.it/pagine.aspx?id=2
Muzej harmonike u mestu Superior (Wisconsin, SAD): http://museum.accordionworld.org/






MUZIČKE MANIFESTACIJE

Međunarodni festival harmonike u Castelfidardo-u: http://www.festivalcastelfidardo.it/

(Prava je šteta što ne postoji i zvanični web-site našeg sokobanjskog takmičenja i takmičenja koje organizuje Ivan Stanojlović. Ali, dobro je što se ta takmičenja uopšte održavaju, a za web-page ... nikad nije kasno.)

Više informacija o ostalim muzičkim manifestacijama u vezi s harmonikom:
http://www.accordions.com/
http://www.strumentiemusica.com/





POPRAVKA HARMONIKA

http://www.dottormusica.com/ (zanimljivo je pogledati http://www.dottormusica.com/photogallery.php)

http://www.pan-musica.com/info.htm





UDRUŽENjA HARMONIKAŠA

http://www.accordions.com/cia/ - Međunarodna konfederacija harmonikaša (CIA)
(http://www.accordions.com/cia/cia_members.htm - lista članova CIA)







MOGENS ELLEGAARD (1935 - 1995) - važi za začetnika avangardne muzike za harmoniku

http://en.wikipedia.org/wiki/Mogens_Ellegaard

harmonika PIGINI ELLEGAARD special (free bass, dvostruki cassotto, sistem C italijanski) - model nije predstavljen na zvaničnom web-site-u proizvođača
Slika
slika "on face", ali u mnogo većoj rezoluciji, dostupna je na http://upload.wikimedia.org/wikipedia/c ... ordeon.JPG (zauzima toliko veliku površinu, da je besmisleno da je ovde vizualizujemo)
Poslednja izmena od VP62UE u 24 Jan 2012, 14:25, izmenjeno 18 puta ukupno.
Korisnikov avatar
qwert
120 basova
120 basova
Postovi: 126
Pridružio se: 01 Jan 1970, 01:00

Re: IZ SVETA HARMONIKE

Post od qwert »

Lepa kolekcija sajtova samo problem je kao sto si i sam rekao da nema sajtova na ex-YU jezicima. Izuzev ovog foruma Muzika Harmonike ja ne poznajem niti jedan drugi sajt na celokupnom netu koji se detaljno bavi harmonikom a da je na nekom od nasih jezika i zato skidam kapu ovom nasem pravom blagu medju forumima kod nas i sve zahvale administraciji.

Do ovih linkova koje si spomenuo sam vec i ranije dolazio preko Googlea naravno uopste nije tesko ali ipak hvala sto si ih sakupili na jednom mestu :) Problem je samo u tome sto se tesko snalazim sa tim pojedinim jezicima.Engleski jos i mogu fino da razumem al ove ostale... NIKAKO :asdfnjo: Bilo bi korisno da se okupimo poznavaoci raznih jezika pa da neke korisne i zanimljive stvari prevedemo za ostale kao sto ste vi vec poceli sa nekim temama o proizvodjacima. :ijuju:
guerini
120 basova
120 basova
Postovi: 276
Pridružio se: 01 Jan 1970, 01:00

Re: IZ SVETA HARMONIKE

Post od guerini »

vrlo zanimljiva tema. vidim da je VP62UE vec preveo tekstove o pojedinim proizvodjacima.samo napred
VP62UE
16 basova
16 basova
Postovi: 19
Pridružio se: 05 Jan 2012, 23:14

Re: IZ SVETA HARMONIKE

Post od VP62UE »

Na link http://www.youtube.com/watch?v=7x0RkjKW ... re=related zakačen je desetominutni prilog "La fisarmonica di Castelfidardo" ("Harmonika iz Castelfidardo-a"), prikazan u okviru emisije SUPER QUARK prvog programa italijanske državne televizije RAIUNO.

SUPER QUARK je emisija koja je već godinama na programu ove TV mreže i njen cilj je popularizovanje nauke i tehnike. Autor i (već legendarni) voditelj emisije je Piero Angela.

Sudeći po odjavnoj špici (09:55) i po tome što se u prilogu pojavljuje Mirco Patarini (umetnik na hramonici, direktor fabrike SUONI), prilog je napravljen u fabrici SUONI u Castelfidardo-u, koja proizvodi harmonike marke SCANDALLI i PAOLO SOPRANI.

Naročito zanimljivi detalji iz priloga su: priča o tome kako je i John Lennon bio veoma dobar harmonikaš i kako je mnoge pesme Beatles-a komponovao uz pomoć ovog instrumentu (02:00), istorijski pregled razvoja instrumenta (poreklom iz stare KIne, harmonika je kročila na evropsko tlo kad ju je, početkom 19. veka, neko iz Evrope PREKOPIRAO od Kineza!!!), detaljan prikaz proizvodnog procesa koji traje oko 3 meseca, prikaz principa rada harmonike, mladić koji od oca uči jednu od najriskantnijih operacija u proizvodnji harmonika - accordatura-u (štimovanje, "jedan elektronski instrument generiše ton A, referentnu notu za štimovanje svih ostalih tonova, koje se izvodi "na uho") - 08:24.

Prilog je i titlovan na engleskom, pa je njegov sadržaj, možda, utoliko pristupačniji.
Poslednja izmena od VP62UE u 18 Feb 2012, 11:57, izmenjeno 1 put ukupno.
VP62UE
16 basova
16 basova
Postovi: 19
Pridružio se: 05 Jan 2012, 23:14

Re: IZ SVETA HARMONIKE

Post od VP62UE »

Preko linka http://www.archivioluce.com/archivio/js ... &section=/ (kao i preko linkova http://www.youtube.com/watch?v=YJsCvWclR5I i http://www.youtube.com/watch?v=QhKNnk4T5RE) može da se vidi dokumentarni film "Castelfidardo - il paese delle fisarmoniche" ("Castelfidardo - grad harmonike"), iz 1942.

Film je napravljen u produkciji italijanskog Istituto nazionale LUCE (u ex-YU, tu funkciju obavljala je institucija FILMSKE NOVOSTI).

01:00 Jedna stara prića govori o tome kako je jedan stranac, putnik-namernik, pred nevremenom koje je nailazilo, bio primoran da zamoli za prenoćište u jednoj seljačkoj kući.
01:25 To je bilo u okolini Castelfidardo-a, mesta u (regionu) Marche, nedaleko od Loreto-a. Putnik se možda bio uputio u to sveto mesto, noseći sa sobom jedan čudan i zanimljiv instrument.
02:47 U toku noći, mlađi seljakov sin je poželeo da otkrije tajnu tog meha koji je ispuštao zvukove.
02:56 Pošto je bio inteligentan i ..., razumeo je da i sam može da napravi isti takav. Još uvek je radio kad je putnik već bio odmakao svojim putem.
03:20 I tako je seljačić promenio zanimanje, a dve generacije posle toga u Castelfidardo-u je procvetala zanatska izrada (harmonika).
04:17 Kad (lokalnih) zanatlija više nije bilo dovoljno, Castelfidardo, još uvek mali, blizak seljačkom životu, bio je u stanju da stvori industriju.
04:27 Pošto su postale lepe za oko, raznovrsne i glasovno demodulirane (?!? ne poznajem značenje, pa je prevod verovatno neodgovarajući), harmonike su posvuda doživele uspeh, iako su u svom izvornom karakteru ostale instrument za narod i narodne pesme.
04:44 Pošto smo ušli u fabriku, sledićemo ne baš laku izradu (harmonike).
04:58 Prvo, sirovo zujanje mehaničkih testera koje seku daske od još uvek sirovog drveta.
05:06 Zatim, ... rad stolara, koji na specijalnim presama deformišu listove šper-ploče, dajući im potreban oblik.
05:35 ... lepe, zakivaju ekserima, zaglađuju i poliraju razne, već obrađene delove koji, sastavljeni, formiraju takozvanu kutiju instrumenta.
05:54 Ovi listovi koje sada vidite, koji tek što su izvađeni iz kade sa acetonom koji ih čini vrlo savitljivim, predstavljaju ukras harmonika, To je njihovo celuloidno, brilijantno odelo u raznim bojama.
06:27 Dirke takozvanih basova, to jest pratećih nota, montiraju se na za nih namenjenom delu kutije, ali sigurno ne možete ni da zamislite izuzetno komplikovanu mehaniku povezanu s njihovim kretanjem.
07:53 Ova harmonika, naizgled gotova, ali, bez zvuka, pridružuje se drugim drugaricama (koje su već) na dugim stalažama, u iščekivanju da budu kompletirane onim najneophodnijim - glasom, ili, tačnije - glasovima.
08:12 Evo mašine koja seče pločice potrebnih dimenzija, koje će (kasnije) biti probušene. Metal je aluminijum. Možete da pretpostavite da se radi baš o držačima (jezičaka koji se pojavljuju malo kasnije, prim. prev.). Zvuk harmonike, kao što je slučaj kod muzičke viljuške, nastaje oscilovanjem čelika.
08:33 Jedna brusilica, ustvari, obrađuje jednu po jednu pločice od čeličnog lima, dajući im potrebnu debljinu, a jednoj određenoj debljini odgovara određen zvuk - određena nota.
08:49 Nemojte da mislite da pločica ove veličine biva ugrađena u harmonike; pošto je obrađena tako da dobije potrebnu debljinu, od nje se prosecanjem izrađuju jezičci.
09:03 Oni će, oscilujući, proizvesti zvuk, pobuđene strujom vazduha koji, upravljan dirkama, usisava meh.
09:13 Sada se jezičci pričvršćuju na aluminijumske držače.
09:22 Uz pomoć (vazduha pod) pritiskom iz jednog meha pogonjenog nogom, obavlja se prva accordatura (jezičaka). Na taj način glasovi su spremni da budu montirani u kutije.
09:35 To se obavlja u određenim prostorijama, gde rade izuzetno kvalifikovani radnici, koji ostaju izolovani. Oni montiraju, podešavaju, štimaju do najfinijih nijansi tona. U poslednjoj prostoriji radi kontrolor. Melodije svake izgotovljene harmonike prepliću se sa bezbrojnim melodijama koje ovi instrumenti, na najrazličitijim mestima i u najrazličitijim sredinama, šire po svetu.
Korisnikov avatar
qwert
120 basova
120 basova
Postovi: 126
Pridružio se: 01 Jan 1970, 01:00

Re: IZ SVETA HARMONIKE

Post od qwert »

Zanimljiva je prica o Dzon Lenonu i to da je pesme komponovao na harmonici. Ostale su mi neke slike u secanju na kojima je Lenon sa harmonikom al nisam znao da je bas toliko koristio taj instrument u toj meri da je i komponovao na harmonici. Pa onda sve te pesme od Bitlsa mogu lepo da zvuce i na harmonici zar ne, a ne samo na gitari il klaviru :jdishddf: Hvala VP62UE svim ovim informacijama koje saznajem od tebe :jdishddf:
VP62UE
16 basova
16 basova
Postovi: 19
Pridružio se: 05 Jan 2012, 23:14

Re: IZ SVETA HARMONIKE

Post od VP62UE »

(prevod sa italijanskog, izvorni tekst dostupan je na http://www.comune.castelfidardo.an.it/v ... p?id=50004)

Opština Castelfidardo - Muzej harmonike

Smešten u suterenu zgrade opštine, u nedavno proširenom, sugestivnom ambijentu iz 17. veka, muzej je namenjen muzičkom instrumentu za koji je grad Castelfidardo, u periodu dužem od jednog stoleća, bio najveći centar za proizvodnju.
Muzej želi ne samo da dokumentuje istoriju jednog muzičkog instrumenta, nego i da oda poštovanje radnicima i preduzetnicima, zanatlijama i industrijalcima, koji su svojim radom doprineli kulturnom preobražaju ovog kraja (regiona) Marche, stvarajući nezamislivo bogatstvo za ekonomiju koja je vekovima bila zasnovana na poljoprivredi. Otvaranje muzeja predstavlja efikasno didaktičko sredstvo, jer je, prostim posmatranjem instrumenata i panela sa fotografijama, moguće pratiti faze u evoluciji harmonike, klasifikaciju, ličnosti koje su se kretale i koje se kreću u ovoj sferi i razumeti ovaj divni svet ponosnih i kreativnih zanatlija ogrezlih u znoju.

Zbirka je sastavljena od približno 350 međusobno različitih primeraka, uključujući i dragocenu zbirku Giuseppe-a Panini-ja (nezaboravnog "kralja" sličica fudbalera i velikog ljubitelja ovog instrumenta), koji su prikupljeni iz 22 zemlje i od kojih su mnogi unikati, a pored zbirke se nalazi i tipična zanatska radnja s početka 20. veka. Na zidovima, pored izuzetno interesantne fotografske dokumentacije iz perioda 1890 - 1970, postavljena su i dela umetnika kao što su Marc Chagall, Tonino Guerra, Silvia Bugari, Rodolfo Gasparri i verne reprodukcije slikarskih dela Giovanni Boldini, Fernand Leger, Gino Severini. U različitim salama postavljene su i skulpture Stefano Pigini, Franco Campanari, Edgardo Mugnoz.
Među zanimljivostima treba istaći: jedno vrlo simpatično pismo Federico-a Fellini-ja, prva gramofonska ploča koju je snimio Pietro Deiro sa harmonikom, originalna partitura kompozicije "Adios Nonino" Astor-a Piazzolla-e.

Među manjim muzejima, ovaj je jedan od najposećenijih u (regionu) Marche (oko 12000 posetilaca godišnje).

...

Harmonika
Najpopularniji modeli harmonike su: diatonica (dvotonska), proizvodi različit zvuk u zavisnosti od toga da li se meh rasteže ili skuplja; cromatica (hromatska), koja dopušta korišćenje kompletne game od 12 tonova (tastatura za desnu ruku ovog modela je sa dugmetima); harmonika sa piano-m, čija je tastatura za desnu ruku slična tastaturi klavira sa belim i crnim dirkama.

Tehnologija
Instrument, toliko drag generacijama Italijana, je pravo remek-delo precizne mehanike. Pred mehanizmom pomoću kojeg funkcionišu ventili basova i akorda može da pocrveni od stida mnogo poznatiji mehanizam tastature mehaničke pisaće mašine.
Štaviše, to je izvanredan radi iz oblasti fluidodinamike (pomislite na zaptivanje meha ili ventila koji otvaraju ili zatvaraju priliv vazduha na glasove) i napravljena je od nekoliko stotina delova izrađenih od najrazličitijih materijala.
Između ostalih, od vrsta drveta pomenućemo jelu, javor, mahagoni i orah, od metala - čelik, duraluminijum i mesing, a zatim i dragoceni kašmir, filc, platno, kao i jagnjeću, jareću i goveđu kožu, celuloid, gumu i vosak(?).

Muzika za harmoniku
Popularnost harmonike zainteresovala je i velike muzičke umetnike koji su za harmoniku pisali i još uvek pišu zanimljive partiture.
Petar Iljič Čajkovski, 1883. godine, uvodi jedan deo za harmoniku u Svitu br. 2 u C-duru. 1898. godine, harmonika svira u 3. činu "Fedore" Umberto-a Giordano-a, kao i 1921. godine, u 1. činu "Wozzek-a" Alban-a Berg-a.

(kraj prevoda)
Poslednja izmena od VP62UE u 22 Feb 2012, 07:46, izmenjeno 1 put ukupno.
VP62UE
16 basova
16 basova
Postovi: 19
Pridružio se: 05 Jan 2012, 23:14

Re: IZ SVETA HARMONIKE

Post od VP62UE »

(prevod sa engleskog, izvorni tekst dostupan je na http://www.accordions.com/museum/)

Međunarodni muzej harmonike
CASTELFIDARDO / Italija

(ispod slike)
Međunarodni muzej harmonike, sala "Alberto Picchietti"

"Može da zvuči preterano ili čak paradoksalno reći da je industrija harmonike nastala u Castelfidardo-u da bi proslavila dugo očekivano ukedinjenje Italije. Neosporno je, međutim, da su ova dva događaja vremenski veoma bliska. 1860. godine, trupe iz Piemonte-a su porazile papsku vojsku i postigle ujedinjenje Italije, a 1863. godine, Paolo Soprani, seljak iz Castelfidardo-a, osnovao je "italijansku indistriju harmonike". Dakle, muzej ... (kliknuti na link)

(nastavak)
"Posetili smo ga uz muzičku pratnju stare harmonike, lutajući između vitrina u kojima su instrumenti koji potiču iz svih epoha i iz svih zemalja. Ovaj muzej je, međutim, izvor zadovoljstva, ne samo zbog svoje posebne atmosfere, čiju suštinu tvore ljudske vrednosti - na primer, radni sto dopremljen iz zanatlijske radnje, zajedno sa svim alatima i priborima, slike koje vise na zidovima, fotografije sportskih šampiona i glumica zalepljene na fioke da bi ... Ono što smo takođe naučili od ovog stola, iz znakova u vazduhu, iz ragovora s ljudima, jeste da svaki radnik u ovom fradu ima vokaciju da postane preduzetnik." Da bih predstavio Međunarodni muzej harmonike u Castelfidardo-u, izabrao sam ovaj deo članka koji je napisao veliki italijanski novinar Mario Salvatorelli, pošto je i sam posetio muzej.

(naslov slike na desnoj strani: Zanatska radionica 1918/1955)
(naslov slike na levoj strani: Izložbena sal amuzeja)

U ovom članku, Salvatorelli je uspeo da savršeno uhvati nameru osnivača ovog muzeja (Beniamino Bugiolacchi ispred gradske vlade i Vincenzo Canali ispred udruženja Pro-Loco - lokalnog udruženja za turističko promovisanje), koji je svečano otvoren 1981. godine. Namera muzeja je ne samo da dokumentuje istoriju jednog muzičkog instrumenta, nego i da oda poštovanje radnicima i mnogim zanatlijama i industrijalcima, koji su doprineli kulturnom preobražaju revolucionirali elonomiju ovog kraja (regiona) Marche, vekovima zasnovanu isključivo na poljoprivredi.
Muzej, trenutno smešten u zgradi opštine, izgrađenoj u 17. veku, polako se razvija u centar za izučavanje harmonike i njene kulture. Ova institucija predstavlja pravi obrazovni resurs za to, (jer) omogućava svojim posetiocima da, posmatrajući izložene instrumente i panele sa fotografijama, prate evoluciju harmonike, kao i da saznaju nešto novo o najuticajnijim ličnostima u vezi s harmonikom i o fascinantnoj kulturi zanatlija koji su upornim radom, ponosom i inoviranjem udahnuli život u ovaj svet.
Zbirka se sastoji od oko 300 međusobno različitih eksponata iz 22 zemlje, uključujući nekoliko unikata i dragocenu kolekciju Giuseppe-a Panini-a (italijanski preduzetnik, poznat po štampanju sličica i veliki ljubitelj harmonike).

(naslov slike na desnoj strani: sala B muzeja)
(naslov slike na levoj strani: Prvi CD iz serije "Očevi harmonike" posvećen Pietro-u Deiro-u)

Muzej poseduje i vernu rekonstrukciju radionice s početka 20. veka. Ovo očaravajuće putovanje počinje od Čenga i prelazi na Soprani-jevu "du botte", Reisner-ovu harmoniku, Busson-ov Harmoniflute, hromatsku harmoniku sa ogledalcima koju je izradio Dallapé, divno ukrašenu kreaciju Pasquale-a Ficosecco-a, prvi Hohner-ov model, revolucionarnu Zoppichini-jevu inovaciju i, najzad, instrumente čiji su vlasnici bili Fancelli, Volpi, Deiro, Kramer, Piazzolla. Zidovi su ukrašeni nizom veoma zanimljivih fotografija, koje pokrivaju period od 1890. do 1970. godine, kao i reprodukcijama slika koje su uradili Giovanni Boldini, Fernand Leger, Gino Severini, Silvia Bugari i originalnim delima Marc-a Chagal-a, Tonino-a Guerra-e, Rodolfo-a Gaspari-a. U sali se nalaze i skulpture Stefano-a Pigini-a, Franco-a Campanari-a i Edgardo-a Mugnoz-a. MeđU kuriozitima zbirke su šarmantno pismo Federico-a Fellini-a, prvi album posvećen muzici za harmoniku koji je snimio Pietro Deiro, originalna partitura Piazzolla-ine "Adios Nonino" i još mnogo toga.
Niz zbirki upotpunjuje glavnu postavku muzeja. Tu spadaju muzičke kutije iz 18. i 19. veka, abirka poštanskih maraka na temu harmonike Giancarlo-a Cocito-a, ikonografska zbirka koja obuhvata oko 600 predmeta i statueta - donacija Armando-a Bugari-a koju održava Beniamino Bugiolacchi, zbirka moneta i medalja koju je sakupio Giuseppe Mileti i zaista posebna serija bioskopskih plakata. Ovaj muzej je jedna od najposećenijih institucija regiona Marche (oko 12 000 posetilaca godišnje), dobio je priznanja od kritičara i eksperata u najznačajnijim nacionalnim i međunarodnim časopisima i prilozi o njemu prikazani su na više programa italijanske televizije. Radno vreme: ...


Podaci o muzeju (2008)

Izložene harmonike: 158 (1840 ... 2005)

Umetnička izložba: slike, skulpture i grafike AURELIO ALABARDI, CLAUDIO BENOFFI, SECONDO BIGNARDI, GIOVANNI BOLDINI (reprodukcija), BIAGIO BIAGETTI, SILVIA BUGARI, PAOLO BUGIOLACCHI, FRANCO CAMPANARI, MARC CHAGALL, FRANCINE DEOBIENA, DANTE FLORIO, GIORGIO FORATTINI, RODOLFO GASPARRI, SEVERINO GATTI, TONINO GUERRA, ROMINA JACOMUCCI, FERNAND LEGER (reprodukcija), FRANCO LUCHETTI, MILENA MARINELLI, FRANCESCO MANCINI, EDGARDO MUGNOZ, NADIR OTTAVIANELLI, DAVIDE PALAZZANI, STEFANO PIGINI, RENZO ROMAGNOLI, GINO SEVERINI (reprodukcija), MICHEL SYLVAIN, STENO (Stefano Vanzina), FULVIO DEL VECCHIO, ALDO VELARDI, MUKY VIOLET, VIRGI’ (Virginio Bonifazi).

Zbirke:

“Giuseppe Panini” (73 harmonike, donacija od porodice Panini)

(207 harmonika privremeno izloženih - na pola godine - u sali BOCCOSI)

“Harmonika na poštanskim markama”, donator: Giancarlo Cocito

“Fisa iconografica” Beniamino Bugiolacchi, deo doniran od strane Armando Bugari

“Muzika na monetama i medaljama”, donator: Giuseppe Mileti

"Accordion music sheets” - 9550 listova partitura (Piazzola, Deiro, Frosini, Kramer, Volpi itd.)

Celokupna zbirka "Berben" (donator: Bio Boccosi)

“Muzika harmonike” - 8100 tonskih zapisa (1911 ... 2005)

“Ekonomska studija tržišta harmonika" - eseji, diplomski radovi itd. (donator: dr.Mauro Bignami)

(kraj prevoda)
VP62UE
16 basova
16 basova
Postovi: 19
Pridružio se: 05 Jan 2012, 23:14

Re: IZ SVETA HARMONIKE

Post od VP62UE »

(prevod sa italijanskog, izvorni tekst dostupan je na http://www.accordions.com/index/his/his_it_it.shtml)

Castelfidardo, centar proizvodnje italijanske harminke (ukratko o istoriji)

Pre svega, dužni smo da napomenemo da je Italija, u prvoj polovini 19. veka, bila geografski i politički podeljena na više malih država, za razliku os ostalih evropskih zemalja koje su već bile dostigle solidno političko i teritorijano jedinstvo.

Baš u ovom periodu pojavljuju se sigurne vesti o muzičkom instrumentu "harmonika" a Italija je, uprkos raznim narodnim pokretima, bila pod upravom Burbona na Siciliji i oko Napulja, U (regionu) Piemonte vladali su Savoia, kraljevska porodica sa francuskim korenima, Lombardija i Veneto bili su pod austrijskom upravom, a bezmalo celokupna centralna Italija, uz Papsku državu, bila je pod privremenom upravom Pape, koji je koristio vojnu zaštitu upravo od dveju kontinentalnih velikih sila, tj. Francuske i Austrije.

Ovo pokazuje da, uprkos tome što je italijanski narod imao zajedničke kulturne korene, njegovi običaji i njegova kultura bili su pod uticajem onih koji su, u različitim mestima, u tom periodu imali političku vlast.

Poraz papske vojske 1860. godine u Castelfidardo-u, od strane trupa iz (regiona) Piemonte, označio je postizanje jednog od osnovnih ciljeva u italijanskom ujedinjavanju, pripajanjem teritorija (regiona) Marche i Umbrija italijanskom kraljevstvu, a takođe i stvaranjem novih ideala i nove budućnosti za mnoge lokalne zajednice koje su do tada bile pod upravom stranih sila.

I bila je upravo teritorija (regiona) Marche, a posebno Castelfidardo, kolevka u kojoj su se, odmah po pripajanju, pojavili prvi "organetti" ili harmonike, instrument s kojim je neko došao u dodir preko francuskih trupa u službi Papske države i potom ga usavršio i prilagodio etno-muzičkom ukusu.

Drugi pol proizvodnje italijanske harmonike, tj. grad Stradella, stvoren je (od strane) "trentinjanina" Dallapé, koji je možda dobro poznavao narodne instrumente u Austriji, a posebno harmoniku koju je već bio patentirao Demian.

Treba dodati da je italijanski narod, konačno izašavši iz perioda istorijsko-političke konfuzije koju je vekovima trpeo, imao potrebu da "pobegne" od monotonog života bez ikakvih podstreka koji bi učinili da se najzad pojavi radost života. Šta je ovom "begu" moglo pomoći bolje od radosnog zvuka, jednostavnog i bezbrižnog, koji je izlazio iz jednog malog instrumenta, jednostavnog za upotrebu, nevelikog i dakle lako prenosivog, u stanju da bude kontrateg "skupoj" i kulturnoj muzici elite?

Možda je intuicija seljaka Paolo-a Soprani-a upravo plod vremena u kome je ovaj živeo. Naravno, organetti koje su napravili Giacomo Alunni iz Nocera Umbra (1850.) ili Giovanni Cingolani iz Recanati (1856.) ili Lorenzo Ploner iz Trieste (1862.) su zabeleženi u istoriji samo kao staistički podaci, a ne kao činjenice od ekonomskog značaja na nacionalnom nivou. Intuicijom i vizionarstvom, (Paolo) Soprani je 1863. potpuno izmenio modus viviendi jednog dela teritorije (regiona) Marche, stvorivši ni iz čega industriju koja je za kratko vreme preinačila ekonomski sistem u potpunosti zasnovan na poljoprivredi u ekonomski sistem otvoren prema svetu.

Odlučujuću ulogu za razvoj nove aktivnosti Soprani-a (inače vrsnog "stornellatore-a" - od "stornello", jednostavna pesma ljubavnog sadržaja, karakteristična za regione Toscana, Lazio i Marche; dakle, "stornellatore" bi mogao biti i nešto kao onovremenski kant-autor) i njegove porodice imao je bez ikakve sumnje Loreto, verski, kulturni i trgovački centar u koji je dolazilo i mnogo putnika iz, za ono vreme, vrlo dalekih zemalja.Možda je baš u Loreto-u kupio austrijski ili francuski instrument koji mu je dao priliku da izmeni život, ali je sigurno da mu je baš "bogorodičin grad" (Loreto) poslužio kao polazna tačka u predstavljanju i brzom popularizovanju svog proizvoda. Saradnja Paolo-a Soprani-a i njegove braće trajala je vrlo malo. Uzimajući u obzir iznenađujuće rezultate u prodaji i potražnju iz cele Italije, njeova brat Settimio otvorio je 1872. sopstvenu radionicu, imitirajući Cesare Pancotti, koji je 1865. započeo svoju aktivnost u Macerata-i. Tih godina, u (regionu) Marche i u obližnjem (regionu) Abruzzo nicale su radionice (Sante Crucianelli - 1888. godine, Giuseppe Janni iz Giulianova - 1882. godine, Pasquale Ficosecco u Loreto-u 1889. godine, Giovanni Chiusaroli u Recanati-u i Raffaele Pistelli u Teramo-u - 1886.godine), koji su izrađivali, u suštini, jednostavniji i jevtiniji proizvod: "du botte" iliti dvotonski instrument sa 2 basa.

U istom periodu, razvila su se još dva proizvodna centra, u Stradella-i u (regionu) Lombardia i u Vercelli-u u (regionu) Piemonte. Ovi centri su izuzetno važni zbog, iznad svega, suštinskog doprinosa koji su dali preobražaju instrumenta.

Mariano Dallapè, koji je, kao što sam rekao, bio poreklom iz Trento-a, započeo je svoju aktivnost u Stradella-i 1876. i za kratko vreme usavršio klavirsku harmoniku, koju je izmislio Buton u Parizu, 1852. Trebalo bi da su popularnost i uspeh harmonike u Italiji u tom periodu bili izuzetno veliki, kad su podstakli maestra Giuseppe-a Verdi-a, koji je 1871. predsedavao ministarskoj komisiji za reformu konzervatorijuma (rang srednje muzičke škole), da predloži da se u italijanske konzervatorijume uvede učenje harmonike. POmenu sam malopre preobražaj harmonike u ovom periodu i inovacije (u vezi s tim): prvo Mattia Berardiv, a zatim porodica Ranco u Vercelli-u, usavršili su "hromatsku" harmoniku, zanatlija Rosario Spadaro iz Catania-e patentirao je 1890. "harmoniku sa ... (sciolti, ne znam šta predstavlja, pa ne umem da prevedem) ... basovima), Pasquale Ficosecco je, prvo u Loreto-u a zatim u radionici u Castelfidardo-u, postavio temelje za instrumente sa "cassotto-m". Kako u Stradella-i, gde su neki radnici "harmonikaša" Dallapé-a, kad su bili sigurni da su naučili sve tajne zanata, napustili preduzeće da bi započeli sopstvenu aktivnost (Ercole Maga, Massoni Renato), tako su i u Castelfidardo-u neki radnici učinili isto (Busilacchio Giacomo Antonio, Dari Dario, Francesco Serenelli).

Industrija harmonika u Castelfidardo-u doživela je pravi procvat krajem 19. veka; to potvrđuju i podaci o obimu proizvodnje i podaci o broju zapošljenih. Pouzdanost statističkih podataka iz tog perioda je vrlo niska. Očevidno je da 500 radnika o kojima govori kustos izložbe (regiona) Marche iz 1905. nisu skoncentrisani u "velikim fabrikama", iako ikonografija nekoh preduzeća pokazuje suprotno: dovoljno je da se vidi da u popisu industrije iz 1911. preduzeća Paolo-a i Settimio-a Soprani-a zapošljavaju 24, tj. 30 radnika respektivno. Poznato je, međutim, da su 14 zvaničnih preduzeća s velikom fleksibilnošću koristila rad (k)od kuće celih porodica, da bi se što bolje prilagodila oscilacijama potražnje i da bi ostvarila prednost u odnosu na konkurenciju. Jedan podatak je, u svakom slučaju, izvesan: Paolo Soprani je, u vreme kad se još "ništa nije pravilo na mašini, nego ručno, rukama radnika", proizvodio je 1905. prema navodima istoričara Olivelli-a, 1200 harmonika mesečno.

Najveći deo proizvodnje bio je nesumnjivo namenjen italijanskom tržištu, jer zvanični statistički podaci navode da je 1907. izvezeno svega 690 primeraka. Ali, zašto se onda 1913. nailazi na ogroman skok u izvozu (čak 14365 insrumentaje izašlo sa italijanske teritorije)?

Osnovni razlog i odlučujuću ulogu u tome odigrali su emigranti, vešte i vredne zanatlije, radnici i muzičari, koji su svojim radom uspeli da nametnu sopstveni proizvod, po kvalitetu i estetici bolji od proizvoda nemačkih, ruskih, čehoslovačkih i francuskih konkurenata, na izuzetno važnim tržištima kao što su SAD, Kanada i Južna Amerika.

Americo Magliani, Enrico Guerrini, Pasquale Piatanesi, Francesco Serenelli, Adriano Picchietti, Paolo Guerrini i drugi, između 1899. i 1905. godine, bilisu prvi, hrabri pioniri iz Castelfidardo-a koji su osvojili tržište preko okeana. Naki od njih, Enrico Guerrini i Colombo Piatanesi (u San Francisco-u), Egisto Pancotti (u New York-u) čak su otvorili prave fabrike, zamenivši prethodne radionice namenjene za popravku instrumenata.

Naši emigranti ne samo da su uvozili i distribuirali "marke" proizvedene u Castelfidardo-u, nego su, po intuiciji, otvorili škole za harmoniku, angažujući talentovane nastavnike i muzičare (braća Deiro, Pietro Frosoni, Biaggio Quattrociocche, itd.).

(Neki) Fidardensi s velikim iskustvom emigrirali su i u evropske zemlje; tipičan primer je Nazzareno Piermaria, koji je 1922. otvorio radionicu u Rue de Charenton, u Parizu, a i dan-danas njegovi naslednici su veoma vezani za grad iz koga potiču.

Ali, vratimo se u Castelfidardo. Baš u tom periodu, velika potražnja iz inostranih tržišta ponukala je Soprani-je da mehanizuju proizvodnju. Cesare Romiti, objavljujući prigodnu knjižicu u čast 50. godišnjice Bitke (ne znam na šta se odnosi, prim. prev.), podseća da su "puštene u pogon električne mašine za izradu glasova ... sa nezamislivim prednostima za Soprani-je, koji ostvaruju veliki ekonomski napredak i čiji proizvod postaje mnogo bolji od nemačkog, i na taj način emnacipuju sopstvenu industriju u odnosu na inostranu". Mehanizovanje omogućava poslovanje s izuzetno visokim profitom, o čemu govori veliki kompleks koji je Poalo Soprani hteo da izgradi u blizini samog centra grada; palata je sagrađena u periodu 1907. ... 1909., dok ogromna fabrika, započeta u istom periodu nije nikada završena.
Prvo upozorenje nezaustavljivom rastu industrije harmonike došlo je 1929. godine, kad je krah berze u SAD zahvatio našu branšu. Sa 26000 primeraka 1926. proizvodnja je pala na 17000 primeraka 1932. godine, sa teškim posledicama po zapošljavanje. Apsolutistički režim u periodu fašizma pomogao je ponovnom oživaljavanju industrije, propagirajuci instrument kao "italijanski" izum, "ponos radinosti i marljivosti našeg naroda" (časopis "Varietas" Nacionalni pregled apsolutizma 1941.), a baš 1941. Benito Mussolini je odredio da se 1000 harmonika dodeli različitim odeljenjima vojnih trupa, angažovanih u Drugom svetskom ratu. "Sledeći smernice režima, 1937. godine je osnovan Italijanski konzorcijum proizvođača harmonika i njenih delova, sa sedištem u Ancona-i." Uloga predsednika poverena je, u to vreme vrlo harizmatičnoj ličnosti, Angelo-u Manaresi-u, više puta poslaniku u skupštini, državnom podsekretaru i predsedniku Club Alpino Italiano, dok je za potpredsednika imenovan Paolo Soprani (unuk pionira harmonike).

Na žalost, užasni ratni sukob (1940 ... 1945) imao je, kao što se moglo perdvideti, razarajući efekat na proizvodnju harmonika. od 51000 primeraka u 1938. proizvodnja pada na 10077 u 1941. i na malo više od 500 u 1944. godini.

Primirje i kraj rata učinili su da se u ljudima probudi nova nada i iznad svega radost života. Opet se javlja zadovoljstvo koje pruža druženje i zabava. Samo u Castelfidardo-u, između 1946. i 1948. godine, osnovano je čak 19 preduzeća za proizvodnju harmonika. Izvoz raste sa 57523 primeraka u 1947. na 192058 u 1953. godini. To je period u kome je harmonika doživela boom. Gradić u (regionu) Marche, koji je u tom periodu imao oko 9000 stanovnika, samo u sektoru harmonike zapošljavao je oko 10000 radnika, uglavnom iz susednih gradova Loreto, Osimo, Recanati. Takođe, to je period velikih integracija. Slavna (fabrika) "Settimio Soprani" integriše se s (fabrikom) "F.lli Scandalli" iz Camerano-a, da bi stvorili kolosa "FARFISA-u", (fabrika) "Excelsior"in New York-a otvara pogon u Castelfidardo-u. Novi preduzetnici, s obzirom na činjenicu da je većina proizvodnje prodavana u SAD (ne treba zaboraviti da su bezmalo sve izrađene harmonike bile sa klavirskom tastaturom), registrovali su svoja preduzeća pod imenom koje je podsećalo na ime neke od poznatih kinematografsih kuća ili kinematografskih sala (Paramount Accordions, Universal Accordions, Artisti Associati, Metropolitan, MGM, Iris, Minerva, Astra). Jedna ulica u Castelfidardo-u (današnja Via Marconi - Markonijeva ulica) nazivana je "via dei dollari" - "ulica dolara" jer su u toj ulici sagradili svoje kuće najistaknutiji industrijalci tog vremena.

Ali, nazire se još jedna kriza, ovaj put ne zbog ekonomskih razloga ili zbog rata. Muzički ukus se menja. Ritmička muzika preuzima primat nad melodijskom. Elvis Presley sa svojim rock-om i svojom gitarom, Beatles, Rollins Stones, itd. postali su novi idoli mladih. Mnogi domaći preduzetnici uspeli su da za kratko vreme preobrate svoja preduzeća i započnu proizvodnju pianola, gitara ili drugih muzičkih instrumenata koji su tada bili u modi, ali, na žalost, male zanatske radionice za izradu harmonika prošle su vrlo loše (između 1960. i 1963. zatvoreno ih je čak 17).

Susret s novim tehnologijama bio je neizbežan za naš instrument. 1962. godine, ekipa tehničara FARFISA-e, koju je predvodio Gianfelice Fugazza, uz muzičku saradnju Gervasio-a Marcosignori-a, uvodi preve tranzistore u harmoniku. Nastaje "Cordovox", instrument beskrajnih mogućnosti koji se lako uklopio u muzičku modu šezdesetih godina prošlog veka. Možda je za suočavanje s ovim vremenom bila potrebna drugačija strategija mnogih direktno zainteresovanih (preduzetnici su još jednom bili podeljeni, nedostatak umetničkih orientira sa muzičarima koji su se više posvetili demonstraciji instrumenta nego stvaranju "kulture", mali značaj dat pojavi televizije kao sredstvu za stvaranje slike (o sebi samima) 9 za propagandu, škole harmonike koje su radile na prevaziđen način), ali, siguran sam, ostati na vrhuncu bezmalo 80 godina bilo je nezamislivo.

Danas, zahvaljujući kulturnom oporavku i napretku kome su mnogi doprineli (na nekim italijanskim konzervatorijumima uvedena je nastava za ovaj instrument, proizvodnja harmonika tipa BAJAN koje neki porizvođači izrađuju s velikom veštinom, posvećena je veća pažnja muzičkoj literaturi, odbačena je ideja da harmonika nije "solistički instrument", uz nove umetničke orijentire - Richard Galliano i Marc Perrone u Francuskoj, Gianni Coscia u Italiji, Peter Soave u SAD i mnogi drugi), stvorili smo prostor, i u komercijalnom smislu, koji moramo pokušati da na najbolji način iskoristimo. Trideset preduzeća koja trenutno posluju u Castelfidardo-u i još toliko u celoj Italiji nastaviće svoju aktivnost ako uspeju, kao što je učinio Paolo Soprani 1863. godine, da osete i pravilno protumače (zahteve) vreme u kome živimo.

Beniamino Bugiolacchi
direktor Međunarodnog muzeja harmonike u Castelfidardo-u
(kraj prevoda)
Korisnikov avatar
Webmaestro
ADMINISTRATOR
ADMINISTRATOR
Postovi: 1368
Pridružio se: 01 Jan 1970, 01:00
Kontakt:

Re: IZ SVETA HARMONIKE

Post od Webmaestro »

Moram i ja da pohvalim prevode ovih tekstova. Svakako su zanimljivi svima koji se interesuju za harmoniku iz ugla proizvodnje i istorije.
Odgovori