Evo još nešto od Šerbe.
Ovo je novo, lijepa glazba sve na jednom klipu.
ISMET ALAJBEGOVIC SERBO MIX KOLO PERISSA
Ismet Alajbegović Šerbo
Pravila foruma
Ukoliko imate biografiju nekog harmonikaša koji se još uvek ne nalazi u ovom delu foruma, slobodno postavite novu temu sa tekstom biografije. Cilj je da ovde sakupimo biografije svih naših i svetskih harmonikaša.
Ukoliko imate biografiju nekog harmonikaša koji se još uvek ne nalazi u ovom delu foruma, slobodno postavite novu temu sa tekstom biografije. Cilj je da ovde sakupimo biografije svih naših i svetskih harmonikaša.
Re: Ismet Alajbegović Šerbo
Ne mogu naći edit.
pa evo link.
ISMET ALAJBEGOVIC SERBO MIX KOLO PERISSA
http://www.youtube.com/watch?v=zZbEzDOu4Vw
pa evo link.
ISMET ALAJBEGOVIC SERBO MIX KOLO PERISSA
http://www.youtube.com/watch?v=zZbEzDOu4Vw
Re: Ismet Alajbegović Šerbo
"Za dobrog harmonikaša treba da bude najvažnije ne tehnika, ne virtuoznost, jer to su stvari koje se daju uvježbati - nego harmonija, harmonsko muziciranje. Treba instrumentu ući u dušu tako da kad svirate, onaj ko vas sluša ima osjećaj da mu harmonika priča, pjeva..."
Ismet Alajbegović Šerbo, legenda bosanske harmonike
Koliko apsolutne istine u rečima maestra Šerbe! Za ovu legendu harmonike sam saznao preko youtuba, neka vajda i od gugla....
VRATNIČANKA KOLO
kompozitor: Ismet Alajbegović Šerbo
izvođač i aranžman: prof. Edo Krilić
[youtube]http://www.youtube.com/watch?v=t0Bd4xajYHI[/youtube]
Hvala maestru Edi Kriliću što je odsvirao i aranžirao ovo prelepo kolo, da nas podseti na velikana!
Ko voli nek uživa!
Ismet Alajbegović Šerbo, legenda bosanske harmonike
Koliko apsolutne istine u rečima maestra Šerbe! Za ovu legendu harmonike sam saznao preko youtuba, neka vajda i od gugla....
VRATNIČANKA KOLO
kompozitor: Ismet Alajbegović Šerbo
izvođač i aranžman: prof. Edo Krilić
[youtube]http://www.youtube.com/watch?v=t0Bd4xajYHI[/youtube]
Hvala maestru Edi Kriliću što je odsvirao i aranžirao ovo prelepo kolo, da nas podseti na velikana!
Ko voli nek uživa!
- accordionist
- Šef orkestra
- Postovi: 543
- Pridružio se: 01 Jan 1970, 01:00
Re: Ismet Alajbegović Šerbo
GENIJE IZ TELALA : Divimo se, sjecamo i poštujemo
ISMET ALAJBEGOVIC ŠERBO bio je jedan od najvecih bosanskohercegovackih umjetnika u njenoj bogatoj istoriji, «zvijezda vodilja koju su mnogi bezuspješno kopirali, rijetki slijedili, a još uvijek - niko naslijedio»; u petak, 6. marta, obilježili smo devedeset godina od njegovog rodenja.
Novinar i publicista Vehid Gunic, koji se istraživanju sevdalinke posvetio više nego bilo cemu u vlastitom životu, govorio je u serijalu Velikani sevdaha koji se emituje na FTV-u da se slavni Splicanin, kompozitor Ivo Tijardovic, autor operete Male Floramye, cudom cudio kada je Ismetu Alajbegovicu Šerbi u svom gradu, pocetkom sedamdesetih godina, odsvirao skoro cijelu operetu koju je napisao, da bi je Šerbo na klaviru odmah savršeno ponovio. Kao da ju je prije toga cuo i odsvirao ko zna koliko puta. Šjor Ivo nije poznavao cika Ismeta, pa se zato i cudio. Ukratko, Šerbo je imao apsolutni sluh i bio je apsolutni genije.
SA ZAIMOM U NOVU EPOHU
«Genijalnost je ono što zadivljuje. A genijalnost je više od talenta. Tacnije, talenat bez muke rješava ono za šta prosjecni moraju uložiti dosta truda i napora. S druge strane, ono što je i talentu nemoguce, genijalac rješava bez muke. Šerbo je upravo to cinio na polju sevdalinke. Njegova instrumentalno izvedbena rješenja u sferi hipersenzibilne i vrlo zahtjevne sevdalinke, danas su uzorno neponovljiva. Odnosno, kako bi to rekao Ebner-Eschenbach 'genij pokazuje put, a talenat ga slijedi'. U tom smislu, Šerbo je bio zvijezda vodilja koju su mnogi bezuspješno kopirali, rijetki slijedili, a još uvijek - niko naslijedio», tvrdi dr. Esad Bajtal, autor knjige Sevdalinka - Alhemija duše.
Nešto je, iskonski, i istinski genijalno, nepatvoreno, u sebi nosio Ismet Alajbegovic Šerbo, iako u pocetku muzicki neuk i bez casa solfeggija u životu. «Ismet Alajbegovic Šerbo je po svjedocenju mnogih, a što i njegova djela govore, bio muzicki genijalac. Tacno je da u pocetku nije poznavao note, ali su note i harmonija bile u njemu. Njegov kolega, takoder muzicki genije, Spaso Berak govorio mi je da je on jedno vrijeme zapisivao Šerbine melodije i aranžmane i to tako što bi Šerbo na harmonici odsvirao dionice svih instrumenata u orkestru, a Spaso bi ih zapisivao.
Kad bi to poslije orkestar odsvirao... zvucalo bi prekrasno. Kasnije je Šerbo naucio note i sam bilježio svoja djela. Kao instrumentalista bio je takoder nenadmašan. Ono što ga je krasilo kao harmonikaša je prodiranje u bit onoga što je svirao na harmonici, bilo da je to bosanska sevdalinka, makedonska, srbijanska, ili bilo koja druga narodna muzika», objašnjava Enisa Hajdarevic-Šojko, urednica na BH radiju 1.
«Nije baš da Šerbo nije znao note. To bi govorili oni koji su posvršavali neke škole. Šerbo, doduše, nije završio škole, ali se solidno snalazio i u notnim zapisima. A aranžmane je radio savršeno dobro, bez raspisivanja. To njemu naide tako, na licu mjesta... Kaže, ti ceš to svirati, ti ceš to... Je'n, dva, tri... I to je to», kaže u razgovoru za naš list Slobodan Vidovic, harmonikaš koji je pocetkom 1987. naslijedio Šerbu na mjestu šefa Velikog narodnog orkestra RTV Sarajevo, kada je Šerbo otišao u penziju, a i on sam danas je umirovljenik.
«U Veliki narodni orkestar RTV Sarajevo došao sam 1980., kad je Jovica Petkovic, koji je svirao drugu harmoniku, otišao u Austriju. Još sam kao student na Muzickoj akademiji u Sarajevu saradivao sa Muzickom produkcijom RTV SA i svirao u Narodnom orkestru kada bi Šerbo, ili Jovica bili odsutni, a saradivao sam i sa Tamburaškim orkestrom, i radio u Muzickoj školi na Ilidži. Bio sam mlad, željan svega i bila mi je velika cast svirati sa muzicarima kao što su Šerbo, Jovica i mnogi drugi koji su svirali u ova dva orekstra. Uglavnom, Jovica me pitao da li bi svirao umjesto njega, odgovorio sam potvrdno, pa sam u radni odnos primljen oko 20. septembra 1980. godine. Šerbu pamtim jako dobro, bio sam mu zamjenik, desna ruka. Stvarno smo kvalitetno saradivali i odlicno se slagali. Sve najljepše što neko može reci o jednom covjeku ja mogu reci o Šerbi.»
Zaim Imamovic je od Ismeta Alajbegovica Šerbe bio stariji pet godina. Zaim je roden 1920., a Ismet 1925. godine. Bili su veliki prijatelji, a može se slobodno reci i da su kraj II svjetskog rata docekali zajedno, u Sarajevu, s harmonikama u rukama. «Njih dvojica su odsvirali i otpjevali jednu pjesmu kad je osnovano Radio Sarajevo, pretpostavljam borbenu, ne vjerujem baš da je bila sevdalinka, u aprilu 1945. godine.
Neposredno nakon što je jedan tehnicar, umjesto spikera, majstor Cigo, tako su ga zvali, Ðorde Lukic, otvorio program rijecima: 'Ovdje Radio Sarajevo! Smrt fašizmu - sloboda narodu!' A, njihova saradnja je trajala još od kad su ucili svirati harmoniku u Kulturno-umjetnickom društvu Gajret u Sarajevu, pa su zajedno i svirali na igrankama, ili kako se to vec tada zvalo. I poslije rata su nastavili saradivati na Radio Sarajevu: Šerbo je svirao, a tata je pjevao. Jer, nisu mogli obojica svirati. Sjecam se da mi je tata pricao kako mu je Šerbo rekao: 'Ti bolje pjevaš... Haj' ti pjevaj, a ja cu svirati.'», veli Nedžad Imamovic, Zaimov sin.
«U Tamburaškom orkestru Radio Sarajeva poceo sam svirati 1969., a zaposlio sam se 1970. i poceo da sviram gitaru u Narodnom orkestru koji je tada vodio Ismet Alajbegovic Šerbo. I to je bila moja prva ozbiljna saradnja sa Šerbom. Upoznao sam ga još dok sam bio djecak, pošto je, kao što vec rekoh, saradivao s mojim tatom, radili su zajedno, a i bili su dugogodišnji prijatelji. Šerbo i Jovica Petkovic su naizmjenicno vodili Orkestar - jednu godinu šef je bio Šerbo, a sljedecu Jovica. I to je vrlo dobro funkcionisalo. A cak je i Jovica Petkovic priznao da je neke harmonije prvi put cuo od Šerbe i izuzetno ga je cijenio i poštovao. I šta god bi Šerbo rekao Jovica je to prihvatao bez pogovora».
Pise: D. Bajramovic (Slobodna Bosna)
Safet Isovic i Serbo
ISMET ALAJBEGOVIC ŠERBO bio je jedan od najvecih bosanskohercegovackih umjetnika u njenoj bogatoj istoriji, «zvijezda vodilja koju su mnogi bezuspješno kopirali, rijetki slijedili, a još uvijek - niko naslijedio»; u petak, 6. marta, obilježili smo devedeset godina od njegovog rodenja.
Novinar i publicista Vehid Gunic, koji se istraživanju sevdalinke posvetio više nego bilo cemu u vlastitom životu, govorio je u serijalu Velikani sevdaha koji se emituje na FTV-u da se slavni Splicanin, kompozitor Ivo Tijardovic, autor operete Male Floramye, cudom cudio kada je Ismetu Alajbegovicu Šerbi u svom gradu, pocetkom sedamdesetih godina, odsvirao skoro cijelu operetu koju je napisao, da bi je Šerbo na klaviru odmah savršeno ponovio. Kao da ju je prije toga cuo i odsvirao ko zna koliko puta. Šjor Ivo nije poznavao cika Ismeta, pa se zato i cudio. Ukratko, Šerbo je imao apsolutni sluh i bio je apsolutni genije.
SA ZAIMOM U NOVU EPOHU
«Genijalnost je ono što zadivljuje. A genijalnost je više od talenta. Tacnije, talenat bez muke rješava ono za šta prosjecni moraju uložiti dosta truda i napora. S druge strane, ono što je i talentu nemoguce, genijalac rješava bez muke. Šerbo je upravo to cinio na polju sevdalinke. Njegova instrumentalno izvedbena rješenja u sferi hipersenzibilne i vrlo zahtjevne sevdalinke, danas su uzorno neponovljiva. Odnosno, kako bi to rekao Ebner-Eschenbach 'genij pokazuje put, a talenat ga slijedi'. U tom smislu, Šerbo je bio zvijezda vodilja koju su mnogi bezuspješno kopirali, rijetki slijedili, a još uvijek - niko naslijedio», tvrdi dr. Esad Bajtal, autor knjige Sevdalinka - Alhemija duše.
Nešto je, iskonski, i istinski genijalno, nepatvoreno, u sebi nosio Ismet Alajbegovic Šerbo, iako u pocetku muzicki neuk i bez casa solfeggija u životu. «Ismet Alajbegovic Šerbo je po svjedocenju mnogih, a što i njegova djela govore, bio muzicki genijalac. Tacno je da u pocetku nije poznavao note, ali su note i harmonija bile u njemu. Njegov kolega, takoder muzicki genije, Spaso Berak govorio mi je da je on jedno vrijeme zapisivao Šerbine melodije i aranžmane i to tako što bi Šerbo na harmonici odsvirao dionice svih instrumenata u orkestru, a Spaso bi ih zapisivao.
Kad bi to poslije orkestar odsvirao... zvucalo bi prekrasno. Kasnije je Šerbo naucio note i sam bilježio svoja djela. Kao instrumentalista bio je takoder nenadmašan. Ono što ga je krasilo kao harmonikaša je prodiranje u bit onoga što je svirao na harmonici, bilo da je to bosanska sevdalinka, makedonska, srbijanska, ili bilo koja druga narodna muzika», objašnjava Enisa Hajdarevic-Šojko, urednica na BH radiju 1.
«Nije baš da Šerbo nije znao note. To bi govorili oni koji su posvršavali neke škole. Šerbo, doduše, nije završio škole, ali se solidno snalazio i u notnim zapisima. A aranžmane je radio savršeno dobro, bez raspisivanja. To njemu naide tako, na licu mjesta... Kaže, ti ceš to svirati, ti ceš to... Je'n, dva, tri... I to je to», kaže u razgovoru za naš list Slobodan Vidovic, harmonikaš koji je pocetkom 1987. naslijedio Šerbu na mjestu šefa Velikog narodnog orkestra RTV Sarajevo, kada je Šerbo otišao u penziju, a i on sam danas je umirovljenik.
«U Veliki narodni orkestar RTV Sarajevo došao sam 1980., kad je Jovica Petkovic, koji je svirao drugu harmoniku, otišao u Austriju. Još sam kao student na Muzickoj akademiji u Sarajevu saradivao sa Muzickom produkcijom RTV SA i svirao u Narodnom orkestru kada bi Šerbo, ili Jovica bili odsutni, a saradivao sam i sa Tamburaškim orkestrom, i radio u Muzickoj školi na Ilidži. Bio sam mlad, željan svega i bila mi je velika cast svirati sa muzicarima kao što su Šerbo, Jovica i mnogi drugi koji su svirali u ova dva orekstra. Uglavnom, Jovica me pitao da li bi svirao umjesto njega, odgovorio sam potvrdno, pa sam u radni odnos primljen oko 20. septembra 1980. godine. Šerbu pamtim jako dobro, bio sam mu zamjenik, desna ruka. Stvarno smo kvalitetno saradivali i odlicno se slagali. Sve najljepše što neko može reci o jednom covjeku ja mogu reci o Šerbi.»
Zaim Imamovic je od Ismeta Alajbegovica Šerbe bio stariji pet godina. Zaim je roden 1920., a Ismet 1925. godine. Bili su veliki prijatelji, a može se slobodno reci i da su kraj II svjetskog rata docekali zajedno, u Sarajevu, s harmonikama u rukama. «Njih dvojica su odsvirali i otpjevali jednu pjesmu kad je osnovano Radio Sarajevo, pretpostavljam borbenu, ne vjerujem baš da je bila sevdalinka, u aprilu 1945. godine.
Neposredno nakon što je jedan tehnicar, umjesto spikera, majstor Cigo, tako su ga zvali, Ðorde Lukic, otvorio program rijecima: 'Ovdje Radio Sarajevo! Smrt fašizmu - sloboda narodu!' A, njihova saradnja je trajala još od kad su ucili svirati harmoniku u Kulturno-umjetnickom društvu Gajret u Sarajevu, pa su zajedno i svirali na igrankama, ili kako se to vec tada zvalo. I poslije rata su nastavili saradivati na Radio Sarajevu: Šerbo je svirao, a tata je pjevao. Jer, nisu mogli obojica svirati. Sjecam se da mi je tata pricao kako mu je Šerbo rekao: 'Ti bolje pjevaš... Haj' ti pjevaj, a ja cu svirati.'», veli Nedžad Imamovic, Zaimov sin.
«U Tamburaškom orkestru Radio Sarajeva poceo sam svirati 1969., a zaposlio sam se 1970. i poceo da sviram gitaru u Narodnom orkestru koji je tada vodio Ismet Alajbegovic Šerbo. I to je bila moja prva ozbiljna saradnja sa Šerbom. Upoznao sam ga još dok sam bio djecak, pošto je, kao što vec rekoh, saradivao s mojim tatom, radili su zajedno, a i bili su dugogodišnji prijatelji. Šerbo i Jovica Petkovic su naizmjenicno vodili Orkestar - jednu godinu šef je bio Šerbo, a sljedecu Jovica. I to je vrlo dobro funkcionisalo. A cak je i Jovica Petkovic priznao da je neke harmonije prvi put cuo od Šerbe i izuzetno ga je cijenio i poštovao. I šta god bi Šerbo rekao Jovica je to prihvatao bez pogovora».
Pise: D. Bajramovic (Slobodna Bosna)
Safet Isovic i Serbo
Re: Ismet Alajbegović Šerbo
Vrlo lepi postovi o rahmetli Ismetu Alejbegovicu Serbi,coveka "ledenog i mracnog pogleda",a smekog srca.u dusi sevdaliju..Dodao bih samo par reci:
Po mom vrlo skromnom misljenju,ono sto su za klavirku Koco Petrovski za Makedoniju,Tomica Miljic i Mile Urosevic za Srbiju,Boris Karlov za Bugarsku,to je Serbo za Bosnu i Hercegovinu.Na svu zalost muzicki kriterijum mi ne dozvoljava,uz svo moje htenje i natezanje, da na tom spisku stavim i Ljubisu Pavkovica,vrstnog harmonikasa,retkog mozda i neprikosnovenog coveka za harmoniju,odlicnog interpretatora,al samo interpretatora.Kao autora i kantautora skoro da ga i ne vidim,jer mu senku prave u prvom redu Radojka Zivkovic i Mile Urosevic(stari dobri poznavaoci vrlo dobro znaju o cemu govorim kad pominjem ove dvoje,pogotovo nasu pokojnu divu ili primadonu,kako god hocete),pa onda Serbo,a da ne govorim o kolima gde je Tomici Miljic neprikosnoven ,pa onda legendarni Boris Karlov,kod koga su mnoge stvari ucili i sami nasi velikani poput Mije Krnjevca i Radojke Zivkovic,koji su i sami svirali na nekim njegovim plocama- Borisa Karlova.To je u jednoj radio emisiji ili na snimku zabelezenom govorio i "veciti predsednik srpske akademije narodne muzike za svoga zivota".
Po mom vrlo skromnom misljenju,ono sto su za klavirku Koco Petrovski za Makedoniju,Tomica Miljic i Mile Urosevic za Srbiju,Boris Karlov za Bugarsku,to je Serbo za Bosnu i Hercegovinu.Na svu zalost muzicki kriterijum mi ne dozvoljava,uz svo moje htenje i natezanje, da na tom spisku stavim i Ljubisu Pavkovica,vrstnog harmonikasa,retkog mozda i neprikosnovenog coveka za harmoniju,odlicnog interpretatora,al samo interpretatora.Kao autora i kantautora skoro da ga i ne vidim,jer mu senku prave u prvom redu Radojka Zivkovic i Mile Urosevic(stari dobri poznavaoci vrlo dobro znaju o cemu govorim kad pominjem ove dvoje,pogotovo nasu pokojnu divu ili primadonu,kako god hocete),pa onda Serbo,a da ne govorim o kolima gde je Tomici Miljic neprikosnoven ,pa onda legendarni Boris Karlov,kod koga su mnoge stvari ucili i sami nasi velikani poput Mije Krnjevca i Radojke Zivkovic,koji su i sami svirali na nekim njegovim plocama- Borisa Karlova.To je u jednoj radio emisiji ili na snimku zabelezenom govorio i "veciti predsednik srpske akademije narodne muzike za svoga zivota".
Re: Ismet Alajbegović Šerbo
To je u jednoj radio emisiji ili na snimku zabelezenom govorio i "veciti predsednik srpske akademije narodne muzike za svoga zivota".
A taj veciti,besmrtni,predsednik nase akademije,rekao bih balkanske akademije narodne muzike nije niko drugi,a Miodrag Todorovic-Krnjevac ,svuda masimalno cenjen na balkanu,ponajmanje u Srbiji.Svedooci smo zadnjih nekoliko godina pokusaja da se devalvira ili umanji njegov rad njegov i njegovog kolege zive legende Milutina Mice Stojanovica.Braco,ne,nece to moci,posebno kad je u pitanju sumadija i sumadijski melos!
A taj veciti,besmrtni,predsednik nase akademije,rekao bih balkanske akademije narodne muzike nije niko drugi,a Miodrag Todorovic-Krnjevac ,svuda masimalno cenjen na balkanu,ponajmanje u Srbiji.Svedooci smo zadnjih nekoliko godina pokusaja da se devalvira ili umanji njegov rad njegov i njegovog kolege zive legende Milutina Mice Stojanovica.Braco,ne,nece to moci,posebno kad je u pitanju sumadija i sumadijski melos!