Poštovani prijatelji,
Na današnji dan pre 97 godina u Mrčajevcima kod Čačaka rođen je maestro Dragan Aleksić. Tim povodom sam objavio prigodan tekst sa njegovim biografskim podacima na Fejsbuk nalogu i mejl listi Udruženja Čačana u Beogradu. Isti tekst objavljujem i ovde na vašem sajtu. Ukoliko neko od članova bude imao dodatnih podataka ili bude bilo potrebe da se dopuni spisak njegovih kola i pesama, možemo to uraditi.
Srdačan pozdrav,
Čačanin032
DRAGAN ALEKSIĆ, JEDAN OD NAJBOLJIH SRPSKIH HARMONIKAŠA, ROĐEN U MRČAJEVCIMA NA DANAŠNJI DAN
Naš poznati zemljak, gospodin Dragan Aleksić, rođen je na današnji dan 29. januara 1925. godine u Mrčajevcima kod Čačka. Bio je virtuoz na harmonici, kompozitor i aranžer vanvremenskih narodnih pesama i kola, koje karakteriše duboka izvornost i prepoznatljiva veza sa muzičkim korenima. Za neke od svojih pesama koje je najšešće pevao u duetima sam je pisao nadahnute tekstove. Poznavaoci harmonike i naše narodne muzike kažu da još niko nije uspeo da dostigne njegov prepoznatljiv stil muziciranja koji je plenio originalnošću privlačeći pažnju slušalaca.
Osnovnu školu završio je u rodnim Mrčajevcima. Otac Miljojko dobro je svirao harmoniku, pa je Dragan učio od njega, ali i od Nenada Neše Mićovića, koji je živeo u obližnjem selu Кatrga kod Čačka, a svojevremeno je bio harmonikaš jugoslovenskog ansambla "Кolo". Dragan je bio muzički nadaren kao i njegov otac, ali i njegova braća Mlađo, Zavisa i Stanoje Aleksić "Pigo". Svi su porodično imali apsolutni sluh.
Pedesetih godina prošlog veka Dragan je počeo da snima singl ploče za zagrebački Jugoton, pa je tokom karijere za tu izdavačku kuću snimio oko 120 ploča. U početku je sarađivao sa Nestorom Gabrićem, a kasnije sa Spasojem Dukićem, Milojem Baralićem, Radetom Bogićevićem, Bosom Ovukom, Mlađom Uroševićem, Stanojkom Joksić, Sidom Marković, Radojicom Jeremićem "Mrdalijom", Srbom Milutinovićem "Samovcem", Dušicom Кarapandžić, Ajšom Marković, Milomirom Delićem, duetom Jovanović-Mojsilović, Mišulom Petrovićem, Radojkom Stojkovićem, Verom Matović, Mijom Aleksićem, Gojkom Jovkovićem, Miroljubom Vučkovićem, Dobrivojem Topalovićem i mnogim drugima. Snimio je i prvu ploču 1966. godine sa tada šesnaestogodišnjim talentovanim početnikom, a kasnije velikom zvezdom, svojim zemljakom Miroslavom Ilićem. Još se prepričava anegdota kada su Zagrepčani iz "Jugotona" došli u Mrčajevce kod Dragana i nagovarali ga da pređe da radi kod njih u studiju, nudeći da sam napiše koliko novca traži, a Aleksić je ležerno odgovorio: "Ne mogu do jeseni, moram da ovršem pšenicu". Za "Diskos" iz Aleksandrovca svoj autorski pečat ostavio je na oko 20 ploča od kojih je njih petnaest dostiglo što zlatni, što srebrni tiraž. Među njima je i zlatna ploča sa Stanojkom Joksić pod nazivom "Skoro jesen stiže". Za PGP RTS snimio je dve ploče, jednu za "Beograddisk" i jednu kasetu za ljubljanski "Helidon". Oprobao se i kao pevač, uglavnom u duetima. Sam je pisao i tekstove za sve svoje otpevane hitove, a ponekad je to činio i za druge kolege. Muzički je tvorac tada čuvene atrakcije, pevačice Mice "Trofrtaljke", njegove zemljakinje rodom iz Milićevaca kod Čačka. Sve njene pesme koje je snimila za "Diskos" on je napisao, a neke i otpratio sa svojim narodnim ansamblom.
Bio je idejni tvorac i osnivač ansambla "Raspevana Šumadija". Svoje znanje nesebično je prenosio na mlađa pokoljenja, tako da su mnogi poznati harmonikaši bili su njegovi učenici. Učenici su ga od milošte zvali "maestro" ili "moj majstor". Stručnjaci i kolege smatraju ga jedim od najboljih jugoslovenskih harmonikaša, stavljajući ga u ravan sa Mijom Krnjevcom i Jovicom Petkovićem. Većina posebno ističe lepotu i magiju Draganovih foršpila. Kao takav nastupao je na Jelisejskim poljima sa svojim sinom Žikom Aleksićem. U to vreme svirao je toliko moderno, savršeno, naizgled jednostavno, izvorno, a opet nekako daleko, mnogima nedostižno. Time je zadao domaće zadatke mnogim kolegama harmonikašima, kao i budućim generacijama muzičkih umetnika. Neki od tih zadataka i dan danas deluju kao nerešive enigme. Nikada ga nisu zanimali slava, publicitet i bogatstvo. Bio je tako skroman u živou, a tako širokogrud u muzici.
Sa Draganom Aleksićem dugo je svirao harmonikaš Dragan Tomović Nogar iz Konjevića kod Čačka, a potom im se pridružio još jedan talentovani harmonikaš, Čačanin Dragan Tešić. Sa njima je 60-tih i 70-tih godina snimio preko 30 ploča. Sa Draganom su svirali i Milenko Bojović iz Rakove, kao i Milan Dragićević, ali samo na po jednoj ploči. Snimio je i par ploča kola sa dvoje svojih učenika Miladinom Kojićem i Vesnom Milosavljević. U to vreme su se ploče obično snimale sa orkestrom od tri harmonike, bas ili ritam gitarom, kao i dodavanjem još po nekog instrumenta kao što je violina, frula, kontrabas itd. Bubnjevi su retko korišćeni. Ostala je u sećanju anegdota kada se Dragan sa orkestrom spremao da sa Spasojem Dukićem snimi čuvenu pesmu "Oj livado, oj zelena". Pre početka trebalo je naštimovati kontrabas kolege Velje Sečivanovića. Umesto da koristi harmoniku za štimovanje Dragan je uzeo kontrabas i čisto na sluh ga, bez upotrebe drugog instrumenta, naštimovao. Kada su posle proverili, instrument je bio perfektno naštimovan. Muzičari znaju koliko je to komplikovano, što dodatno govori o Draganovoj genijalnosti i vrhunskom apsolutnom sluhu.
Dragan sa suprugom Milicom ima dva sina. Stariji sin Milan koji je radio kao službenik živi u Beogradu i ima sina i ćerku. Mlađi sina Žika ima dva sina. Žika se pre par godina vratio iz Francuske, iz Pariza, gde je dugo živeo. Tamo je jedan period svirao harmoniku, dok je ostatak radnog veka proveo kao službenik.
Dragan Aleksić preminuo je u Beogradu 4. marta 2007. godine. Sahranjen je u njegovim rodnim Mrčajevcima. Epitaf na njegovom spomeniku u Mrčajevcima glasi: "Muzika je iz mog srca kao Morava tiho tekla, što ne stigoh ja da kažem harmoniko ti si rekla". Ove predivne stihove osmislio je Atanasije Taso Savić, pesnik i tekstopisac iz Čačka, čovek koji je iz duše na papir pretočio reči za preko 300 narodnih pesama. Među njima su i čuvena pesma Tome Zdravkovića "Svirajte noćas samo za nju", Šabanova "Jedna lasta ne čini proleće" i Zorice Brunclik "Ne dam ovo malo duše".
Ostalo je zapisano i sećanje jednog od Aleksićevih učenika, Dragana Šainovića Šaje, koji je kao dečak ranih osamdesetih godina dolazio iz Ševarica kod Šapca i sa ostalim učenicima provodio kod Dragana po mesec dana leti: "Moj uzor i muzički otac je Dragan Aleksić. To je narodni genije i unikat, od prsta do karaktera. To je čovek koji je svirao najmaštovitije na svetu, a radio kao seljak na svom imanju. Nisam ni bio svestan značenja njegovih reči: "Pamtite ovo dobro, nemojte da zaboravite". Tek kasnije sam shvatio da je on nama pokazivao kola koja je tada pred nama komponovao, koja su mu izlazila u momentu, a on ih nije beležio". Šaja dalje nastavlja: "Svoje najlepše dane proveo sam u Draganovom "internatu" u Mrčajevcima. Početkom osamdesetih otac me odveo kod mog budućeg majstora i ostavio u sigurnim rukama. Dogovor je bio da ne putujem svakodnevno na relaciji Šabac - Mrčajevci, nego da ostanem svakog letnjeg raspusta po mesec dana". Šajino odrastanje u muzičkoj radionici Dragana Aleksića protkano je egzotikom seoske idile i ćudima velikog majstora pa ostaje zapisano: "U Draganovoj kući i dvorištu smo vežbali, spavali, odmarali se. Draganova supruga, baka Milica, nam je spremala hranu. Mi smo bili deca, sve nas je zanimalo, a najmanje harmonika. Kakav je to bio režim: ustajanje u sedam, umivanje, doručak, od osam ujutro do dva popodne vežbanje, sledi ručak i odmor, od tri do pet sviranje, a od pet smo slobodni. U trenucima "slobodnog vremena" imali smo slobodu izbora: ili da čuvamo ovce ili da radimo poslove na njivi. Uživao sam da bdim kraj ovaca u blizini crkve u Mrčajevcima i da osluškujem kako se moj majstor domunđava sa svojim komšijom, legendarnim tekstopiscem čika Obrenom Pjevovićem".
Draganov učenik Dragan Šainović Šaja postao je mnogo više od vrhunskog harmonikaša. Dvadesetak godina je vlasnik studija, aranžer, producent i kompozitor "prefinjenijih" narodnjaka koje izvode Šaban Šaulić, Dejan Matić, Aca Ilić, Vera Matović i drugi. Na kraju Šaja dodaje i ovo: "Današnje zvezde i zvezdice bi preko noći da budu Šabani, a i moji učenici na harmonici bi odmah da budu Kemiši, Pavkovići, Kodići. Ja sam kod mog majstora Dragana za prvih mesec dana naučio četiri kola i dve pesme, a sledećih godinu dana ih vežbao do sledećeg susreta." Kada to povežete sa prethodnom pričom da su učenici kod Dragana vežbali sviranje po osam sati dnevno jasno je zašto, uz talenat, uspeh nije izostao. Harmonika je poseban instrument, orkestar u malom, traži talenat, ljubav, odricanje, ogromnu volju i rad. Samo to je put do uspeha.
Ovim prigodnim tekstom želeli smo baš na ovaj dan da posvetimo dužnu pažnju našem dragom zemljaku Draganu Aleksiću i da nekom širem auditorijumu predstavimo njegov blistavi talenat i vrhunsku muzičku baštinu. Ponosni smo što je naš rodni kraj iznedrio ovako velikog muzičkog umetnika. Drago nam je što se njegova maestralna kola, kao i pesme "Oj Moravo reko", "Jedinac sam u majke", "Kad nestane majke", "Oj livado, oj zelena" i druge i dan danas rado izvode i slušaju. Time je sebe upisao visoko na lestvici besmrtnih stvaralaca na polju naše narodne muzike, a nama ostavio u amanet i obavezu da nikako ne bude zaboravljen ili zapostaljen.
S poštovanjem,
Udruženje Čačana u Beogradu
Draganova Kola:
- Kolo Srbijanka 1966 (Možda prvo ili među prvima)
https://www.youtube.com/watch?v=k8Q922BneOU
- Kolo Dragačevka 1986
https://www.youtube.com/watch?v=sKOWIiwyzZ4
- Biserka kolo 1986
https://www.youtube.com/watch?v=vDu8l10FW8E
- Zavrzlama kolo
https://www.youtube.com/watch?v=qq8362sCvPw
- Pigino kolo 1967
https://www.youtube.com/watch?v=_iHPsBe1N64
Pesme u kojima je Dragan pisao muziku i aranžman
- Sida Marković
- "Uzmi dragi cvetak"
https://www.youtube.com/watch?v=Tev3qAOfalY
- "Srećan nek ti bude sine put" 1967
https://www.youtube.com/watch?v=bfX-ilMZ754
- "Doviđenja, doviđenja" 1968 (muzika i tekst)
https://www.youtube.com/watch?v=LWxUcBPWSpM
- Spasoje Dukić - "Oj livado, oj zelena"
https://www.youtube.com/watch?v=5bjIY1lLaFM
- Milomir Delić - "Jedinac sam u Majke" 1968 (muzika i tekst)
https://www.youtube.com/watch?v=D1ITs0dk_vc
- Duet Mojsilovic i Jovanovic - "Naberi mi ruze bele" - (Audio 1968)
https://www.youtube.com/watch?v=As9ZR9c44P4
- Stanojka Joksic - "Imam majko dva momka" - 1969 (tekst i muzika)
https://www.youtube.com/watch?v=9KmagqFT9mI
- Radojica Jeremic - "Kad nestane majke" - (1971) (tekst i muzika)
https://www.youtube.com/watch?v=NxXqCbvteps
- Radojica Jeremić - "Oj Dunave prevezi me preko" 1974 (muzika i tekst) 1974
https://www.youtube.com/watch?v=Nx7H1S7-B64
- Nestor Gabrić - "Duga li je Jelica planina" 1962
https://www.youtube.com/watch?v=KvllUdAzlUc
- Nestor Gabrić - "Zašto svićeš tako rano"
- Nestor Gabrić - "Daleko si dušo, daleko si mila" 1988
- Rade Bogićević i Bosa Ovuka - "Kiša rosi, sitna, sitnica" (odsvirao uz orkestar Ace Krnjevca)
https://www.youtube.com/watch?v=bN8My4SfdnY
- Mišula Petrović - "Šta će selo kad nestane mene" 1980
https://www.youtube.com/watch?v=M1yH2NK-YxU
- Vera Matović i Milan Radosavljević - "Pastirče mlado i milo" 1973 (napisao aranžman, nije svirao)
https://www.youtube.com/watch?v=jEUBS4KFFgI
- Dobrivoje Topalović - "Rabadžijo budi prava lola" 1967
https://www.youtube.com/watch?v=R4p0UDPiDm0
- Joko Korićanac "Oj Moravo reko" (U originalu su otpevali Dragan Aleksić i Mlađa Urošević)
https://www.youtube.com/watch?v=LSbnJnlFOJA