Stranica 1 od 2

Tambura i sve o tamburi za tamburase

Poslato: 09 Avg 2011, 00:43
od accordionist
O TAMBURI I TAMBURASIMA

Tambura je zicani instrument, sa cetiri do osam zica, srodna mandolini, spanskoj gitari, lauti, ukrajinskoj banduri i drugim slicnim instrumentima.

Slika

U Bosnu je donose Turci gde postaje omiljeni narodni instrument, a kasnije se siri po Slavoniji i Vojvodini, menjajuci izgled i zvucnost. Od prve tambure -"samice" pa do danasnjih tambura i tamburaskih orkestara proslo je mnogo vremena. Od jednoglasnih tambura nastaju dvoglasne, zatim troglasne i na kraju cetvoroglasne. Ove poslednje narocito su popularne u Vojvodini.

U Vojvodini su se odomacili ovi nazivi za tambure: prim, basprim, tercbasprim, celo, kontra i bas. Tamburaski sastav moze da ima 7-8 tamburasa,a moze ih biti i vise (u Osjeku, 1847. godine Pajo Kolaric osniva prvi tamburaski zbor u Hrvatskoj). Tamburaskim zborom rukovodi primas i on obicno svira prim. Tamburaski orkestar, u novije vreme, ima i svog dirigenta. Tonovi na tamburisi se proizvode trzanjem zica. Za to se koristi trzalica koja se drzi u desnoj ruci, sa dva prsta, palcem i kaziprstom, a moze biti napravljena od vosnjove kore, roga ili celuloida, a kod basiste i pd tvrde koze (djona).


ULOGA I MESTO TAMBURE

Cim se spomenu tambure ili tamburasi, odmah se pomisli na lumpovanje, razbijanje casa po kafanama ili svatovima. Razlog je jednostavan. Tambura je brzo presla u kafane, tu se odomacila i mesajuci se sa drugim instrumentima i sastavima, pomalo pocela da gubi svoje pravo obelezje. Na srecu i blagovremeno, javili su se muzicki stvaraoci koji su otpoceli da komponuju za ovaj lepi instrument i tako na taj nacin omogucili tamburasko muziciranje.

Prvi kompozitor tamburaskih koncertnih kompozicija bio je Osjecanin Mijo Majer (1863 - 1925.), a za njim slede i ostali: Milutin Farkas (1865 - 1923.), Pera Ilic (1868 - 1957.), Slovenac Marko Bajuk (1882 - 1960.). dr Milan Stahuljak (1886 - 1962.) i mnogi drugi.

Razvoju koncertnog stvaranja doprinele su i radio-stanice koje su uvele stalne profesionalne tamburase i dirigente, a posebna zasluga pripada pedagozima koji su prihvatili i uveli tambure u nastavu pedagoskih akademija muzickih skola.

Lazar Malagurski - Pocetna skola za tamburu


Slika

Re: Sve o tamburi za tamburase

Poslato: 11 Avg 2011, 20:53
od accordionist
DRZANJE INSTRUMENTA

Bisernica - prim se najcesce svira u stojecem stavu, ali se koristi i sedeci polozaj. Za vreme sviranja u sedecem polozaju treba sedeti pravo, ali ne i ukoceno.
Pravilan polozaj bisernice prikazan je na slici:

Slika

Trzalica se drzi izmedju palca i kaziprsta. Ostali prsti su blago savijeni prema dlanu. Dlan se nalazi ispred kobilice, a trzalica je koso polozena na zici. Prilikom sviranja (okidanje) trzalica plitko zahvata dodiruje zicu, pri cemu se gornji deo trzalice krece u suprotnom pravcu.

Vrat bisernice drzi se izmedju palca i kaziprsta leve ruke. Palac se nalazi ispod vrata instrumenta, a ostali prsti blago savijeni vrhovima jagodica postavljaju se na zice. Dlan ne sme da bude priljubljen uz vrat instrumenta, a takodje ne sme ni ruka ni instrument da se za vreme sviranja oslanjaju o bilo kakav predmet. Prilikom sviranja prsti se postavljaju na zice u omedjena polja na vratu instrumenta, a pritisak na zice vrsi se samo vrhovima prstiju.



IZBOR I POLOZAJ TRZALICE

Trzalicu treba izabrati prema velicini prstiju, odnosno ne treba da bude duza od cetiri i sira od jednog cm. Treba da bude elasticna i sa zaobljenim vrhom. Najbolji materijal za trzalicu je rog, a moze se koristiti i celuloid.

Trzalica ne sme da bude tvrda i ostra jer se prilikom sviranja dobija ostar i neprijatan ton. Zato je treba dobro uglacati staklom ili platnenim materijalom.

Polozaj trzalice, odnosno njen dodir sa zicama, moze da bude trojak, i to:
1 - normalan - na sredini zvucnice (zvuk srednje jacine i otvorene boje),
2 - blizu kobilce - sviranje je jace (forte) i metalne boje,
3 - blizu hvatnika - sviranje je tise, mekse i neznije boje.

Re: Sve o tamburi za tamburase

Poslato: 13 Avg 2011, 22:35
od accordionist
TAMBURASKA MUZIKA U VOJVODINI

Tambura je u Vojvodini najrasprostranjeniji instrument, jedini koji se u poslednjih 150 godina afirmisao kao auteticni instrument iz nase kulturne bastine. Uklopljena u orkestarski sastav omogucuje zajednicko muziciranje mnogih pojedinaca, a buduci da odgovara nasem narodnom karakteru, prigrlili su je i mladi i stari, te nema gotovo ni jednog sela i grada gde u nekom od oblika tamburasko muziciranje nije doslo do izrazaja.

Okupljanjem sve veceg broja kompozitora koji za tamburaske orkestre stvaraju izvornu muzicku literaturu, te uvodjenjem tambure, ne samo u skole i kulturno-umetnicka drustva, nego i njenim dovodjenjem u kontakt sa najozbiljnijim muzickim nastojanjima, tambura i tamburaska muzika dobijaju sve odredjeniji udeo u razvoju celokupne nase muzicke kulture.



ISTORIJA TAMBURICE

Istorija je uvek bila - kazu najbolja uciteljica, pa tako i istorija tamburaske muzike cini sastavni deo obrazovanja nasih tamburaskih krugova i ljubitelja te vrste muzike.

Kada su Turci u XIV i XV veku dosli u nase krajeve, doneli su ovamo i tamburu. Oni su je primili od Arapa, a Arapi od starih Persijanaca i Egipcana, kod kojih je tambura bas ovakva kakva je danasnja nasa tambura - Brač, - kruskolika i dugovrata, postojala jos tamo pre cetiri hiljade godina! Zvala se PANTUR. Persijski zica znaci: TAN. Turci su reci TAN dodali BUR - i tako je nastala rec TAMBUR. Dakle, imena PANTUR i TAMBUR osnovna su imena za taj instrument. Odatle je nastala i nasa rec TAMBURA.

Slika

Istorijska istrazivanja morace jos jasnije osvetliti tezu prema kojoj se ORKESTARSKO TAMBURANJE koje potice iz Backe, pod uticajem madjarskih ciganskih kapela pocelo razvijati prvo medju Bunjevcima i Sokcima, a zatim medju Srbima. Bunjevci i Sokci dosli su, naime, u razdoblju od XVI do XVIII veka iz Bosne i Hercegovine u Backu, pa kako je tambura pod osmanlijskim uticajem nasla najpogodnije tlo bas u Bosni i Hercegovini, razumljivo je sto su taj instrument i emigranti iz tih oblasti - Sokci i Bunjevci - poneli sa sobom u novi kraj. Poznati pisac Mateja Petar Katancic pise 1817. godine o tamburi u Subotici medju Bunjevcima.

Slika

Re: Sve o tamburi za tamburase

Poslato: 04 Nov 2011, 16:20
od Srdjanko
Aca Trandafilović i Vršački tamburaši
"Vršačka berba"
RTB S 10 322 single play record
26. avgust 1975. god.
(MP3 192 kbps CBR Joint Stereo)

A strana
Vršačka berba 3:07

B strana
Banatsko kolo 3:24

(Link za download istekao)

Re: Sve o tamburi za tamburase

Poslato: 04 Nov 2011, 17:03
od Srdjanko
Dragan Beljin
"Raspevana Vojvodina"
Slika
Uploaded with ImageShack.us

01 Banaćani vragolani
02 Kad se Sremci vesele
03 Vršac, lepa varoš
04 Srem, Banat i Bačka
05 Vršačka berba
06 O moj diko medeni
07 Lala sa Dunava
08 Zlatna polja Vojvodino moja
09 Moj komšija iz Crepaje
10 Tamburica, tanka žica
11 Zlatni venac Vojvodine

(Link za download istekao)

Re: Sve o tamburi za tamburase

Poslato: 04 Nov 2011, 17:12
od Srdjanko
Vršački tamburaši na čelu sa Vinkom Lozićem, likom iz Sterijinih priča, personifikacijom dana berbe grožđa u Vršcu. Slikano 1984. god.

Slika

Uploaded with ImageShack.us

Re: Sve o tamburi za tamburase

Poslato: 04 Nov 2011, 21:28
od Srdjanko

Re: Sve o tamburi za tamburase

Poslato: 04 Nov 2011, 21:36
od Srdjanko
Bako Jovanović svira tamburu Duška Rajkovića
[youtube]http://www.youtube.com/watch?v=K-_ZvNn1uTY[/youtube]

Bako Jovanović svira Medeno Kolo (Mr. Pavković) i Horu Marcišor na tamburi
[youtube]http://www.youtube.com/watch?v=TCtFw6livLA[/youtube]

obavezan sajt za tamburaše:
[hide]http://www.tambura.org/[/hide]

Re: Sve o tamburi za tamburase

Poslato: 05 Nov 2011, 12:46
od Webmaestro
Bravo Srdjanko sto si upotpunio ovu pricu o tamburama :ijuju:

Re: Sve o tamburi za tamburase

Poslato: 06 Nov 2011, 01:04
od Srdjanko
Nema na čemu.
Ako već preuzimam muziku ostalih članova, red je da i ja dodam nešto ;)