Tambura i sve o tamburi za tamburase
- accordionist
- Šef orkestra
- Postovi: 543
- Pridružio se: 01 Jan 1970, 01:00
Tambura i sve o tamburi za tamburase
O TAMBURI I TAMBURASIMA
Tambura je zicani instrument, sa cetiri do osam zica, srodna mandolini, spanskoj gitari, lauti, ukrajinskoj banduri i drugim slicnim instrumentima.
U Bosnu je donose Turci gde postaje omiljeni narodni instrument, a kasnije se siri po Slavoniji i Vojvodini, menjajuci izgled i zvucnost. Od prve tambure -"samice" pa do danasnjih tambura i tamburaskih orkestara proslo je mnogo vremena. Od jednoglasnih tambura nastaju dvoglasne, zatim troglasne i na kraju cetvoroglasne. Ove poslednje narocito su popularne u Vojvodini.
U Vojvodini su se odomacili ovi nazivi za tambure: prim, basprim, tercbasprim, celo, kontra i bas. Tamburaski sastav moze da ima 7-8 tamburasa,a moze ih biti i vise (u Osjeku, 1847. godine Pajo Kolaric osniva prvi tamburaski zbor u Hrvatskoj). Tamburaskim zborom rukovodi primas i on obicno svira prim. Tamburaski orkestar, u novije vreme, ima i svog dirigenta. Tonovi na tamburisi se proizvode trzanjem zica. Za to se koristi trzalica koja se drzi u desnoj ruci, sa dva prsta, palcem i kaziprstom, a moze biti napravljena od vosnjove kore, roga ili celuloida, a kod basiste i pd tvrde koze (djona).
ULOGA I MESTO TAMBURE
Cim se spomenu tambure ili tamburasi, odmah se pomisli na lumpovanje, razbijanje casa po kafanama ili svatovima. Razlog je jednostavan. Tambura je brzo presla u kafane, tu se odomacila i mesajuci se sa drugim instrumentima i sastavima, pomalo pocela da gubi svoje pravo obelezje. Na srecu i blagovremeno, javili su se muzicki stvaraoci koji su otpoceli da komponuju za ovaj lepi instrument i tako na taj nacin omogucili tamburasko muziciranje.
Prvi kompozitor tamburaskih koncertnih kompozicija bio je Osjecanin Mijo Majer (1863 - 1925.), a za njim slede i ostali: Milutin Farkas (1865 - 1923.), Pera Ilic (1868 - 1957.), Slovenac Marko Bajuk (1882 - 1960.). dr Milan Stahuljak (1886 - 1962.) i mnogi drugi.
Razvoju koncertnog stvaranja doprinele su i radio-stanice koje su uvele stalne profesionalne tamburase i dirigente, a posebna zasluga pripada pedagozima koji su prihvatili i uveli tambure u nastavu pedagoskih akademija muzickih skola.
Lazar Malagurski - Pocetna skola za tamburu
Tambura je zicani instrument, sa cetiri do osam zica, srodna mandolini, spanskoj gitari, lauti, ukrajinskoj banduri i drugim slicnim instrumentima.
U Bosnu je donose Turci gde postaje omiljeni narodni instrument, a kasnije se siri po Slavoniji i Vojvodini, menjajuci izgled i zvucnost. Od prve tambure -"samice" pa do danasnjih tambura i tamburaskih orkestara proslo je mnogo vremena. Od jednoglasnih tambura nastaju dvoglasne, zatim troglasne i na kraju cetvoroglasne. Ove poslednje narocito su popularne u Vojvodini.
U Vojvodini su se odomacili ovi nazivi za tambure: prim, basprim, tercbasprim, celo, kontra i bas. Tamburaski sastav moze da ima 7-8 tamburasa,a moze ih biti i vise (u Osjeku, 1847. godine Pajo Kolaric osniva prvi tamburaski zbor u Hrvatskoj). Tamburaskim zborom rukovodi primas i on obicno svira prim. Tamburaski orkestar, u novije vreme, ima i svog dirigenta. Tonovi na tamburisi se proizvode trzanjem zica. Za to se koristi trzalica koja se drzi u desnoj ruci, sa dva prsta, palcem i kaziprstom, a moze biti napravljena od vosnjove kore, roga ili celuloida, a kod basiste i pd tvrde koze (djona).
ULOGA I MESTO TAMBURE
Cim se spomenu tambure ili tamburasi, odmah se pomisli na lumpovanje, razbijanje casa po kafanama ili svatovima. Razlog je jednostavan. Tambura je brzo presla u kafane, tu se odomacila i mesajuci se sa drugim instrumentima i sastavima, pomalo pocela da gubi svoje pravo obelezje. Na srecu i blagovremeno, javili su se muzicki stvaraoci koji su otpoceli da komponuju za ovaj lepi instrument i tako na taj nacin omogucili tamburasko muziciranje.
Prvi kompozitor tamburaskih koncertnih kompozicija bio je Osjecanin Mijo Majer (1863 - 1925.), a za njim slede i ostali: Milutin Farkas (1865 - 1923.), Pera Ilic (1868 - 1957.), Slovenac Marko Bajuk (1882 - 1960.). dr Milan Stahuljak (1886 - 1962.) i mnogi drugi.
Razvoju koncertnog stvaranja doprinele su i radio-stanice koje su uvele stalne profesionalne tamburase i dirigente, a posebna zasluga pripada pedagozima koji su prihvatili i uveli tambure u nastavu pedagoskih akademija muzickih skola.
Lazar Malagurski - Pocetna skola za tamburu
- accordionist
- Šef orkestra
- Postovi: 543
- Pridružio se: 01 Jan 1970, 01:00
Re: Sve o tamburi za tamburase
DRZANJE INSTRUMENTA
Bisernica - prim se najcesce svira u stojecem stavu, ali se koristi i sedeci polozaj. Za vreme sviranja u sedecem polozaju treba sedeti pravo, ali ne i ukoceno.
Pravilan polozaj bisernice prikazan je na slici:
Trzalica se drzi izmedju palca i kaziprsta. Ostali prsti su blago savijeni prema dlanu. Dlan se nalazi ispred kobilice, a trzalica je koso polozena na zici. Prilikom sviranja (okidanje) trzalica plitko zahvata dodiruje zicu, pri cemu se gornji deo trzalice krece u suprotnom pravcu.
Vrat bisernice drzi se izmedju palca i kaziprsta leve ruke. Palac se nalazi ispod vrata instrumenta, a ostali prsti blago savijeni vrhovima jagodica postavljaju se na zice. Dlan ne sme da bude priljubljen uz vrat instrumenta, a takodje ne sme ni ruka ni instrument da se za vreme sviranja oslanjaju o bilo kakav predmet. Prilikom sviranja prsti se postavljaju na zice u omedjena polja na vratu instrumenta, a pritisak na zice vrsi se samo vrhovima prstiju.
IZBOR I POLOZAJ TRZALICE
Trzalicu treba izabrati prema velicini prstiju, odnosno ne treba da bude duza od cetiri i sira od jednog cm. Treba da bude elasticna i sa zaobljenim vrhom. Najbolji materijal za trzalicu je rog, a moze se koristiti i celuloid.
Trzalica ne sme da bude tvrda i ostra jer se prilikom sviranja dobija ostar i neprijatan ton. Zato je treba dobro uglacati staklom ili platnenim materijalom.
Polozaj trzalice, odnosno njen dodir sa zicama, moze da bude trojak, i to:
1 - normalan - na sredini zvucnice (zvuk srednje jacine i otvorene boje),
2 - blizu kobilce - sviranje je jace (forte) i metalne boje,
3 - blizu hvatnika - sviranje je tise, mekse i neznije boje.
Bisernica - prim se najcesce svira u stojecem stavu, ali se koristi i sedeci polozaj. Za vreme sviranja u sedecem polozaju treba sedeti pravo, ali ne i ukoceno.
Pravilan polozaj bisernice prikazan je na slici:
Trzalica se drzi izmedju palca i kaziprsta. Ostali prsti su blago savijeni prema dlanu. Dlan se nalazi ispred kobilice, a trzalica je koso polozena na zici. Prilikom sviranja (okidanje) trzalica plitko zahvata dodiruje zicu, pri cemu se gornji deo trzalice krece u suprotnom pravcu.
Vrat bisernice drzi se izmedju palca i kaziprsta leve ruke. Palac se nalazi ispod vrata instrumenta, a ostali prsti blago savijeni vrhovima jagodica postavljaju se na zice. Dlan ne sme da bude priljubljen uz vrat instrumenta, a takodje ne sme ni ruka ni instrument da se za vreme sviranja oslanjaju o bilo kakav predmet. Prilikom sviranja prsti se postavljaju na zice u omedjena polja na vratu instrumenta, a pritisak na zice vrsi se samo vrhovima prstiju.
IZBOR I POLOZAJ TRZALICE
Trzalicu treba izabrati prema velicini prstiju, odnosno ne treba da bude duza od cetiri i sira od jednog cm. Treba da bude elasticna i sa zaobljenim vrhom. Najbolji materijal za trzalicu je rog, a moze se koristiti i celuloid.
Trzalica ne sme da bude tvrda i ostra jer se prilikom sviranja dobija ostar i neprijatan ton. Zato je treba dobro uglacati staklom ili platnenim materijalom.
Polozaj trzalice, odnosno njen dodir sa zicama, moze da bude trojak, i to:
1 - normalan - na sredini zvucnice (zvuk srednje jacine i otvorene boje),
2 - blizu kobilce - sviranje je jace (forte) i metalne boje,
3 - blizu hvatnika - sviranje je tise, mekse i neznije boje.
- accordionist
- Šef orkestra
- Postovi: 543
- Pridružio se: 01 Jan 1970, 01:00
Re: Sve o tamburi za tamburase
TAMBURASKA MUZIKA U VOJVODINI
Tambura je u Vojvodini najrasprostranjeniji instrument, jedini koji se u poslednjih 150 godina afirmisao kao auteticni instrument iz nase kulturne bastine. Uklopljena u orkestarski sastav omogucuje zajednicko muziciranje mnogih pojedinaca, a buduci da odgovara nasem narodnom karakteru, prigrlili su je i mladi i stari, te nema gotovo ni jednog sela i grada gde u nekom od oblika tamburasko muziciranje nije doslo do izrazaja.
Okupljanjem sve veceg broja kompozitora koji za tamburaske orkestre stvaraju izvornu muzicku literaturu, te uvodjenjem tambure, ne samo u skole i kulturno-umetnicka drustva, nego i njenim dovodjenjem u kontakt sa najozbiljnijim muzickim nastojanjima, tambura i tamburaska muzika dobijaju sve odredjeniji udeo u razvoju celokupne nase muzicke kulture.
ISTORIJA TAMBURICE
Istorija je uvek bila - kazu najbolja uciteljica, pa tako i istorija tamburaske muzike cini sastavni deo obrazovanja nasih tamburaskih krugova i ljubitelja te vrste muzike.
Kada su Turci u XIV i XV veku dosli u nase krajeve, doneli su ovamo i tamburu. Oni su je primili od Arapa, a Arapi od starih Persijanaca i Egipcana, kod kojih je tambura bas ovakva kakva je danasnja nasa tambura - Brač, - kruskolika i dugovrata, postojala jos tamo pre cetiri hiljade godina! Zvala se PANTUR. Persijski zica znaci: TAN. Turci su reci TAN dodali BUR - i tako je nastala rec TAMBUR. Dakle, imena PANTUR i TAMBUR osnovna su imena za taj instrument. Odatle je nastala i nasa rec TAMBURA.
Istorijska istrazivanja morace jos jasnije osvetliti tezu prema kojoj se ORKESTARSKO TAMBURANJE koje potice iz Backe, pod uticajem madjarskih ciganskih kapela pocelo razvijati prvo medju Bunjevcima i Sokcima, a zatim medju Srbima. Bunjevci i Sokci dosli su, naime, u razdoblju od XVI do XVIII veka iz Bosne i Hercegovine u Backu, pa kako je tambura pod osmanlijskim uticajem nasla najpogodnije tlo bas u Bosni i Hercegovini, razumljivo je sto su taj instrument i emigranti iz tih oblasti - Sokci i Bunjevci - poneli sa sobom u novi kraj. Poznati pisac Mateja Petar Katancic pise 1817. godine o tamburi u Subotici medju Bunjevcima.
Tambura je u Vojvodini najrasprostranjeniji instrument, jedini koji se u poslednjih 150 godina afirmisao kao auteticni instrument iz nase kulturne bastine. Uklopljena u orkestarski sastav omogucuje zajednicko muziciranje mnogih pojedinaca, a buduci da odgovara nasem narodnom karakteru, prigrlili su je i mladi i stari, te nema gotovo ni jednog sela i grada gde u nekom od oblika tamburasko muziciranje nije doslo do izrazaja.
Okupljanjem sve veceg broja kompozitora koji za tamburaske orkestre stvaraju izvornu muzicku literaturu, te uvodjenjem tambure, ne samo u skole i kulturno-umetnicka drustva, nego i njenim dovodjenjem u kontakt sa najozbiljnijim muzickim nastojanjima, tambura i tamburaska muzika dobijaju sve odredjeniji udeo u razvoju celokupne nase muzicke kulture.
ISTORIJA TAMBURICE
Istorija je uvek bila - kazu najbolja uciteljica, pa tako i istorija tamburaske muzike cini sastavni deo obrazovanja nasih tamburaskih krugova i ljubitelja te vrste muzike.
Kada su Turci u XIV i XV veku dosli u nase krajeve, doneli su ovamo i tamburu. Oni su je primili od Arapa, a Arapi od starih Persijanaca i Egipcana, kod kojih je tambura bas ovakva kakva je danasnja nasa tambura - Brač, - kruskolika i dugovrata, postojala jos tamo pre cetiri hiljade godina! Zvala se PANTUR. Persijski zica znaci: TAN. Turci su reci TAN dodali BUR - i tako je nastala rec TAMBUR. Dakle, imena PANTUR i TAMBUR osnovna su imena za taj instrument. Odatle je nastala i nasa rec TAMBURA.
Istorijska istrazivanja morace jos jasnije osvetliti tezu prema kojoj se ORKESTARSKO TAMBURANJE koje potice iz Backe, pod uticajem madjarskih ciganskih kapela pocelo razvijati prvo medju Bunjevcima i Sokcima, a zatim medju Srbima. Bunjevci i Sokci dosli su, naime, u razdoblju od XVI do XVIII veka iz Bosne i Hercegovine u Backu, pa kako je tambura pod osmanlijskim uticajem nasla najpogodnije tlo bas u Bosni i Hercegovini, razumljivo je sto su taj instrument i emigranti iz tih oblasti - Sokci i Bunjevci - poneli sa sobom u novi kraj. Poznati pisac Mateja Petar Katancic pise 1817. godine o tamburi u Subotici medju Bunjevcima.
Re: Sve o tamburi za tamburase
Aca Trandafilović i Vršački tamburaši
"Vršačka berba"
RTB S 10 322 single play record
26. avgust 1975. god.
(MP3 192 kbps CBR Joint Stereo)
A strana
Vršačka berba 3:07
B strana
Banatsko kolo 3:24
(Link za download istekao)
"Vršačka berba"
RTB S 10 322 single play record
26. avgust 1975. god.
(MP3 192 kbps CBR Joint Stereo)
A strana
Vršačka berba 3:07
B strana
Banatsko kolo 3:24
(Link za download istekao)
Re: Sve o tamburi za tamburase
Dragan Beljin
"Raspevana Vojvodina"
Uploaded with ImageShack.us
01 Banaćani vragolani
02 Kad se Sremci vesele
03 Vršac, lepa varoš
04 Srem, Banat i Bačka
05 Vršačka berba
06 O moj diko medeni
07 Lala sa Dunava
08 Zlatna polja Vojvodino moja
09 Moj komšija iz Crepaje
10 Tamburica, tanka žica
11 Zlatni venac Vojvodine
(Link za download istekao)
"Raspevana Vojvodina"
Uploaded with ImageShack.us
01 Banaćani vragolani
02 Kad se Sremci vesele
03 Vršac, lepa varoš
04 Srem, Banat i Bačka
05 Vršačka berba
06 O moj diko medeni
07 Lala sa Dunava
08 Zlatna polja Vojvodino moja
09 Moj komšija iz Crepaje
10 Tamburica, tanka žica
11 Zlatni venac Vojvodine
(Link za download istekao)
Re: Sve o tamburi za tamburase
Vršački tamburaši na čelu sa Vinkom Lozićem, likom iz Sterijinih priča, personifikacijom dana berbe grožđa u Vršcu. Slikano 1984. god.
Uploaded with ImageShack.us
Uploaded with ImageShack.us
Re: Sve o tamburi za tamburase
[youtube]http://www.youtube.com/watch?v=DfklGXtxGsI[/youtube]
Re: Sve o tamburi za tamburase
Bako Jovanović svira tamburu Duška Rajkovića
[youtube]http://www.youtube.com/watch?v=K-_ZvNn1uTY[/youtube]
Bako Jovanović svira Medeno Kolo (Mr. Pavković) i Horu Marcišor na tamburi
[youtube]http://www.youtube.com/watch?v=TCtFw6livLA[/youtube]
obavezan sajt za tamburaše:
[hide]http://www.tambura.org/[/hide]
[youtube]http://www.youtube.com/watch?v=K-_ZvNn1uTY[/youtube]
Bako Jovanović svira Medeno Kolo (Mr. Pavković) i Horu Marcišor na tamburi
[youtube]http://www.youtube.com/watch?v=TCtFw6livLA[/youtube]
obavezan sajt za tamburaše:
[hide]http://www.tambura.org/[/hide]
- Webmaestro
- ADMINISTRATOR
- Postovi: 1368
- Pridružio se: 01 Jan 1970, 01:00
- Kontakt:
Re: Sve o tamburi za tamburase
Bravo Srdjanko sto si upotpunio ovu pricu o tamburama
Re: Sve o tamburi za tamburase
Nema na čemu.
Ako već preuzimam muziku ostalih članova, red je da i ja dodam nešto
Ako već preuzimam muziku ostalih članova, red je da i ja dodam nešto