Harmonika na prostorima Balkana
Poslato: 12 Avg 2011, 02:54
(Sa naseg sajta "Balkan accordion" prenosim ovaj tekst)
HARMONIKA U SRBIJI
Moze se reci da je Aca Krnjevac bio prvi koji je uveo harmoniku u narodnu muziku na prostorima Srbije, dvadesetih godina dvadesetog veka. Aca Krnjevac je bio jedan od strucnjaka za hromatsku harmoniku u to vreme. Medju najpoznatijim iz generacija koje slede je i Miodrag Todorovic Krnjevac, sin Ace Krnjevca, rodjen 1924, svirao je slicnim stilom kao i njegov otac. Zatim, pedesetih godina, na harmonikasku scenu Srbije stupa i Radojka Zivkovic, tako da onda pored "Mijinog stila" postaje popularan i "Radojkin stil" sviranja harmonike. Njen stil mozda nema neke izuzetne virtuoznosti, ali to kako svira Radojka Zivkovic zvuci stvarno lepo!
Do sezdesetih godina harmonika i nije toliko bila povezana sa tradicijom narodne srpske muzike. Danas ima jak uticaj, tako da je harmonika vrlo popularna u narodnoj muzici. Vise od polovine muzike za harmoniku je u narodnom stilu. Orkestri za narodnu muziku obavezno sadrze barem jednu harmoniku, a ponekad i dve.
HARMONIKA U RUMUNIJI
Prva dijatonska harmonika pojavila se u Rumuniju jos pocetkom devetnaestog veka, ali tek dolaskom hromatske harmonike ona postaje popularan instrument. U to vreme, a i danas, harmonika uglavnom svira zajedno sa violinama. Rumunski i madjarski harmonikasi imaju dosta slican nacin sviranja. Vasile Pandelescu je poznati rumunski harmonikas koji je takodje i kompozitor. Kao nastavnik, on je dao veliki doprinos u razvoju muzike za harmoniku u Rumuniji.
HARMONIKA U BUGARSKOJ
Harmonika je u bugarsku narodnu muziku integrisana tokom pedesetih godina dvadesetog veka. Boris Karlov je prvi bugarski harmonikas koji je napravio snimke sa harmonikom. Bio je vrlo popularan u to vreme, a i dan danas predstavlja osnovu za proucavanje bugarskog narodnog melosa. Uticao je i na svog mladjeg brata Hristo Koleva da pocne da svira harmoniku, tako da imaju i zajednicke snimke. Boris Karlov je poducavao u svoje vreme, a medju njegovim ucenicima najpoznatiji su Emil Kolev i Kosta Kolev. Kosta Kolev je bio i plodan kompozitor, a aranzirao je i mnoge bugarske narodne melodije za harmoniku.
VLAŠKA HARMONIKA
Mešavina izuzetnog moldavskog ritma, tradicionalne rumunske melodičnosti kao i učinak mađarskih instrumenata, vlašku muziku čine praznikom za uvo svakog iole muzički obrazovanog ili jednostavno zainteresovanog etnofila ili slučajnog slušaoca. Bilo da je u pitanju instrumentalna interpretacija ritmičnih i orginalnih narodnih kola ili narodnih pesama sa vokalnim solistom. Instrumenti koji dominiraju ovim melosom su violina i harmonika. Vlaška harmonika je nezamisliva bez velikog imena harmonikaša koji je proslavio ovaj instrument - Slobodana Božinovića!
HARMONIKA U SRBIJI
Moze se reci da je Aca Krnjevac bio prvi koji je uveo harmoniku u narodnu muziku na prostorima Srbije, dvadesetih godina dvadesetog veka. Aca Krnjevac je bio jedan od strucnjaka za hromatsku harmoniku u to vreme. Medju najpoznatijim iz generacija koje slede je i Miodrag Todorovic Krnjevac, sin Ace Krnjevca, rodjen 1924, svirao je slicnim stilom kao i njegov otac. Zatim, pedesetih godina, na harmonikasku scenu Srbije stupa i Radojka Zivkovic, tako da onda pored "Mijinog stila" postaje popularan i "Radojkin stil" sviranja harmonike. Njen stil mozda nema neke izuzetne virtuoznosti, ali to kako svira Radojka Zivkovic zvuci stvarno lepo!
Do sezdesetih godina harmonika i nije toliko bila povezana sa tradicijom narodne srpske muzike. Danas ima jak uticaj, tako da je harmonika vrlo popularna u narodnoj muzici. Vise od polovine muzike za harmoniku je u narodnom stilu. Orkestri za narodnu muziku obavezno sadrze barem jednu harmoniku, a ponekad i dve.
HARMONIKA U RUMUNIJI
Prva dijatonska harmonika pojavila se u Rumuniju jos pocetkom devetnaestog veka, ali tek dolaskom hromatske harmonike ona postaje popularan instrument. U to vreme, a i danas, harmonika uglavnom svira zajedno sa violinama. Rumunski i madjarski harmonikasi imaju dosta slican nacin sviranja. Vasile Pandelescu je poznati rumunski harmonikas koji je takodje i kompozitor. Kao nastavnik, on je dao veliki doprinos u razvoju muzike za harmoniku u Rumuniji.
HARMONIKA U BUGARSKOJ
Harmonika je u bugarsku narodnu muziku integrisana tokom pedesetih godina dvadesetog veka. Boris Karlov je prvi bugarski harmonikas koji je napravio snimke sa harmonikom. Bio je vrlo popularan u to vreme, a i dan danas predstavlja osnovu za proucavanje bugarskog narodnog melosa. Uticao je i na svog mladjeg brata Hristo Koleva da pocne da svira harmoniku, tako da imaju i zajednicke snimke. Boris Karlov je poducavao u svoje vreme, a medju njegovim ucenicima najpoznatiji su Emil Kolev i Kosta Kolev. Kosta Kolev je bio i plodan kompozitor, a aranzirao je i mnoge bugarske narodne melodije za harmoniku.
VLAŠKA HARMONIKA
Mešavina izuzetnog moldavskog ritma, tradicionalne rumunske melodičnosti kao i učinak mađarskih instrumenata, vlašku muziku čine praznikom za uvo svakog iole muzički obrazovanog ili jednostavno zainteresovanog etnofila ili slučajnog slušaoca. Bilo da je u pitanju instrumentalna interpretacija ritmičnih i orginalnih narodnih kola ili narodnih pesama sa vokalnim solistom. Instrumenti koji dominiraju ovim melosom su violina i harmonika. Vlaška harmonika je nezamisliva bez velikog imena harmonikaša koji je proslavio ovaj instrument - Slobodana Božinovića!